HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

Malinois , miriše sav forum

A ti , di uvik nađeš mlado meso

Treba napomenuti da su biljke prikazane u eksploataciji , stare otprilike četiri - pet godina.
Da bi stasale u grm , potrebno iih je več od prvog cvijetanja rezati .Reže se stabljika cvijeta , tako da škare zahvate i vrškove grančica .
To izvodimo tako da podvučemo ruku pd grmić i šakom ga skupimo i stisnemo u snop i orežemo .Na taj način tjeramo lavandu da se formira u gust i kompaktan polukuglasti grm.U protivnom bi se biljka polegla po tlu i deformirala , pa bi davala i manje cvijetova.
Prve dvije godine berbu i orezivanje vršimo vrlarskim škarama jer korijen još ne može pružiti dovoljan otpor na potez i postoji mogučnost da isčupamo biljku.
Kada lavanda stasa , tradicionalno se bere blago zakrivljenim srpom koji treba biti dovoljno oštar da se izbjegnu čupanja i lomljenja grana.
A vidjeli smo kako to radi traktor - mini kombajn.
Vjerujem da tamo kuda su prolazili kotači traktora , prije košenja je bila crna PVC folija.

Crve hvala ti lipa na objašnjenju a i ostalima.

vlado je napisao/la:Crve hvala ti lipa na objašnjenju a i ostalima.

Iduće ljeto u Makarsku na plažu i prodavaj lavandino ulje Možda koju i natrljaš

moje mišljenje je da lavanda bi mogla samo povuč insekte na njoj i tako bi masline bolje prošle.
Ali ipak mozda bi bolje bilo pošpricat neki insekticid na lavandu i riješen problem

patrik je napisao/la:moje mišljenje je da lavanda bi mogla samo povuč insekte na njoj i tako bi masline bolje prošle.
Ali ipak mozda bi bolje bilo pošpricat neki insekticid na lavandu i riješen problem

Patrik , a što sa pčelama?

Maslina i lavanda se oprašuju na različite načine , pa kukci koji posječuju lavandu nemaju veze sa maslinom , dok oni kukci koji napadaju maslinu , ne vole miris eteričnog ulja lavande.
Uostalom vrečice sa suhom lavandom ili svežnjići lavande se drže i u ormarima da bi otjerale , a ne privukle moljce.
I samu maslinu napadaju neki kukci iz porodice moljaca...

Neće , da se razumijemo , lavanda spasiti maslinu od svih štetočina koje ju napadaju , ali može ublažiti njihovu navalu a i smanjiti psljedice koje monokultura izaziva.Uostalom , zašto ne spojiti ugodno sa korisnim?

malinois je napisao/la:Berba lavande



[youtube][/youtube]

Poštovani Malinois, NE ovaj stroj, ovaj način branja ne "pije vode", na Hvaru, ovo je dobro za Slavoniju, molim ako možeš postaviti : Machine-hardvesting Japanese green tea
Taj način branja je dobar za Dalmatinski krš, to je kad dvojica beru strojno a stroj je u rukama.... Pozzzz
ps
Ovakav stroj je došao iz Novog kasna jesen, a ideja je Japanska za branje čaja.

evo ga snimak

[youtube][/youtube]

hm hm dosta toga ne drži vodu ........

lavanda kad se protrese im intezivan miris i istina je da tjera sve pa i nas ljudeeeee..

ukoliko se ne "čačka" stanište je svih komaraca bliže okolice... nažalost ja sam živi svjedok....

Imao sam jedan dio zasađene lavande i po bonaci bili su stanište svih komaraca, baja i ostale gmažuće klijentele ...kad bi radili nešto oko nje osim mirisa koji je predivan u zrak bi se diglo i impozantno jato maskitisa,japanaca komaraca...koji su svoje uznemiravanje naplatili marendom


Rezultat je počupana lavanda ,a u verandi ,kući su automatski dezodoransi sa mirisom lavande tako da nemam problema sa malim zujalicama. toliko o mom osobnom iskustvom

malinois je napisao/la:evo ga snimak

[youtube][/youtube]

Ovo je najveća vrečica čaja koju sm u životu vidio.

malinois je napisao/la:evo ga snimak

[youtube][/youtube]

proučavao sam "harvesting", ili branje, mislim da nema budućnosti bez strojnog branja???
Na primjer u Americi stablo bajama oberu-protresu za 60,sekundi, Hrvatska uvozi tone bajama iz Amerike, ako odeš u Konzuma, pogledaj bajame zemlja porijekla USA...... u njih je sve strojno (masline, bajami, višnje, grožđe....) sve osim voća na primjer trešnje, koje se beru ručno s peteljkom za jesti.
Znamo da je 50% troškova proizvodnje u samom branju, kao na primjer kod vina,lavanda, višnje, masline..... zbog svega navedenog HR uvozi (osim jabuke) mililne dolara voća.......
Čitao sam da kad je vrijeme branja grožđa, u Šibeniku, da se iznajmljuju zatvorenici....nitko neće da bere, cijena branja višanja , poznate Maraske je kuna za kilogram( a otkupna cijena je 3,5 kuna za kg), nitko nema interes.....
ps
Hvala Malinois za postavljeni video.

Bizar,ima li neki stroj za berbu mandarina ?

Evo strojno branje badema

[youtube][/youtube]

malinois je napisao/la:Bizar,ima li neki stroj za berbu mandarina ?

Evo strojno branje badema

[youtube][/youtube]

Samo "peglaj" harvesting, iskreno vidio sam za bajame (što si stavio), za višnje, za masline, grožđe,za jabuke+strojno branje i strojno kupljenje po podu.
PONAVLJAM, sve što ide u industrijsku proizvodnju, na primjer za sokove (jabuke, grožđe...) sve ide strojno.
A za ishranu"konzumnu" na primjer trešnje,stolno grožđe, e to mora ručno i to sa peteljkom....
Možda mandarine za pravljenje soka DA, ali ako ćeš ih jesti NE????
Vidio sam za limun SAMO ručno branje.... Ne znam treba viditi i razlučiti ta dva načina .MOžda da pogledaš branje naranača(valjda je slično)???
Ima i na drugim jezicima, na primjer Talijani isto sve beru strojno????Pozz

Bizar kada kažeš : ,,E , to mora ručno i to sa peteljkom.''

Problem i jest u peteljci jer odstranjivanjm ili čupanjem peteljke stvara se oštečenje koje uzrokuje kvarenje , trulež ili gubitak soka .Samim tim i vijek trajanja , odnosno period od berbe do konzumiranja je skračen .
Stroj berač , koji bi prerezao peteljku a da pri tom ne ošteti plod i odloži ga u spremnik (nema bacanja i udaranja ) , bio bi zapravo ,,inteligentni'' robot.
Majmuni su rješenje Samo , nema ni jednog na birou za zapošljavanje .


Ma o čemu mi razglabamo , kad se kod nas razmišlja na sljedeći način: Ako može brati stroj - znači da je širiko i ravno zemljište. Gdje je široko i ravno zemljište - tu treba izgraditi golf teren
A zanimljivo je da se još nije iskazala ptreba za strojem koji bi ubacivao loptice u rupu

crv je napisao/la: Bizar kada kažeš : ,,E , to mora ručno i to sa peteljkom.''

Problem i jest u peteljci jer odstranjivanjm ili čupanjem peteljke stvara se oštečenje koje uzrokuje kvarenje , trulež ili gubitak soka .Samim tim i vijek trajanja , odnosno period od berbe do konzumiranja je skračen .
Stroj berač , koji bi prerezao peteljku a da pri tom ne ošteti plod i odloži ga u spremnik (nema bacanja i udaranja ) , bio bi zapravo ,,inteligentni'' robot.
Majmuni su rješenje Samo , nema ni jednog na birou za zapošljavanje .


Ma o čemu mi razglabamo , kad se kod nas razmišlja na sljedeći način: Ako može brati stroj - znači da je širiko i ravno zemljište. Gdje je široko i ravno zemljište - tu treba izgraditi golf teren
A zanimljivo je da se još nije iskazala ptreba za strojem koji bi ubacivao loptice u rupu

Poštovani, molim poslušaj ovu priču(ideju):
-Znači Španjolci uzgajaju trešnje minijaturne-patuljaste, u plasteniku. Stave neku podlogu-korjen Gisselu (mali korjen) te je cijelo stablo trešnje visoko 2-3 metra. Zašto u plasteniku? Zato jer nema mušice(mreža-komarica na prozorima), zato jer ne može pasti kiša te da plod raspukne, i jer minimum 20-ak dana ranije dođe na plod. Dok se ručno bere, u male "tacne" šleper stoji pored plastenika, odmah se odmah trensportira u London(nema carine-špedicije-veterinara...), u neku veliku Londonsku robnu kuću ??Hertia"(tako nekako)??? i kilo je na malo u robnoj kući(prve rane trešnje) 150.Eura.
Jer je to prvo sezonsko voće, jer je to voće luksuza-prestiža, a ima malo kalorija...... inače kod nas je jabuka otkupna cijena 2.kune a trešnja 20. nadam se da ovi podaci nekome koriste. najveća je lova u trešnji, a da može rasti kod nas. Pozzzzz
ps
Samo HrvatskeŠume (pas mater) ne daju zemlju u višegodišnji zakup, čekaju da uđemo u EU- pa da prodaju Talijanima?????

A da je u Londru poslat Tugarske , Kaštelanske ili Lovranske trešnje

evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

patrik je napisao/la:evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

patrik je napisao/la:evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

Jeli ovo smokva Patrik ?

je , sad da je opet slikam bi se lijepše vidijelo čak sam i danas več odrezao par grana da nebi došle pre duge .
slikat ču je opet kad zatopli tako čete vidijet i ove druge koje sam pripremio ali smokva mi je jedina u stanu pa sam samo nju slikao(mislim da i druge vrste nisu za u stan)
ciao

patrik je napisao/la:je , sad da je opet slikam bi se lijepše vidijelo čak sam i danas več odrezao par grana da nebi došle pre duge .
slikat ču je opet kad zatopli tako čete vidijet i ove druge koje sam pripremio ali smokva mi je jedina u stanu pa sam samo nju slikao(mislim da i druge vrste nisu za u stan)
ciao

Patrik , jesi li razmišljao o tome da svoje biljčice pokažeš javnosti? Npr. u sklopu izložbe ptica. Mislim da bi se našlo još prikrivenih ljubitelja bonsaia da ti se pridruže.

Zanima me postoje li biljke koje su po tvom mišljenju (osim smokve koja je defakto fikus) pogodne za oblikovanje bonsaia u interijeru , recimo da malo uljepšaju ptičarnik?

evo ti jedan moj primijer :sve kučne biljke jesu kao kanarinci znači žive u zatvorenom
e ostala stabla koje uzmeš iz prirode su kao ulivljeni štiglič pa ako imaš sreče preživijet ti može bilo koja biljka samo moraš imat sreče .
ako nije baš neki bonsai onda ga stavi u ptičarniku , ali ako je lijep se ne isplati riskirat
ciao

patrik je napisao/la:evo ti jedan moj primijer :sve kučne biljke jesu kao kanarinci znači žive u zatvorenom
e ostala stabla koje uzmeš iz prirode su kao ulivljeni štiglič pa ako imaš sreče preživijet ti može bilo koja biljka samo moraš imat sreče .
ako nije baš neki bonsai onda ga stavi u ptičarniku , ali ako je lijep se ne isplati riskirat
ciao

Razmišljam na sličan način o tom pitanju.I biljke su podložne stresu , možda i više nego mi možemo i pojmiti...Ali !

Obožavam prirodu i sa psima sam često po terenu , u okolici Makarske - osobito u očevom rodnom selu Kotišini , u kojem je pokojni prirodoslovac fra Jure Radić (utemeljitelj instituta ,,Planina i more'' i jedan od tvoraca malakološkog muzeja (muzeja školjaka) u franjevačkom samostanu u Makarskoj , formirao i botanički vrt autohtonog bilja u sklopu srednjovjekovne utvrde ponad sela.
Kao klinac sam gledajuči fra Jurine studente zavolio taj prirodni odnos prema biljkama koje su ljudi od davnina smatrali u najmanju ruku beskorisnim , ako ne i štetnim.Ispod svake biljke , kojih je na kamenitom , siparskom tlu začuđujući broj, bio je kamen sa brojem i uklesanim narodnim i latinskim nazivom. I tako do rata i ...ostalo se zna.
Tako sam i ja na širem području moga sela imao svoje miljenike - prirodne bonsaie .Favoriti su mi bili alepski i crni borovi koji su nikli u pukotinama stijena i živjeli su tko zna koliko dugo na posvemašnjem minimumu.Nisu nadmašivali tridesetak cm ,a bili su bizarnih , burom oblikovanih figura.
Ogroman uvod za sušu 2008. Skoro svi (osim dva) moji miljenici su to ljeto stradali. I najljepši koji je i iglice imao skoro proporcionalno umanjene , je spržen dugotrajnom suhom južinom. Trajala je skoro dvadesetak dana...
Sad mi je ža A mislio sam da ako ih izuzmem iz prirode - to više nije to. Ponajviše sam strahovao kako će biljka podnijeti promjenu.
Navedeni primjerci su u prirodi stradali zbog nedostatka osnovnih elemenata , ali bonsai iz prirode može doživjeti stres i uginuti nađe li se u iznenadnom ,,izobilju'' , pa makar to bila i obična vlažnost zraka , a o supstratima i dohrani - da ne govorimo.
Unošenjem biljaka u zatvoreni prostor , često nismo svijesni koliko toga joj naglo uskračujemo a istovremeno namećemo uvjete na koje su možda nespremne.
Bonsai se podrazumijeva kao disciplina za strpljive . Svi prijelazi i promjene bi se trebali odvijati postupno i polako.
U slučaju uzimanja primjeraka iz prirode , trebalo bi osim korištenja (nikako mijenjati) već postojećeg tla , koje je često veliki problem izvuči iz živoga kamena , a da se pri tom ne ošteti biljka , uzeti u obzir (izmjeriti) dnevnu izloženost direktnom sunčevu svijetlu , procijeniti koliko je vlage do tada dobivala i ukoliko je biljka bila izložena insolaciji - isijavanju topline iz kamena i reflektiranje svijetla , slične uvjete ( u pravilu nijansu bolje ,a to se primjeti po pokojem novom izbojku)nastojati pružiti i na novoj lokaciji. I nadalje mjesecima pa i godinama tražiti položaj koji održava biljku u postoječem stanju , dakle na doživotnoj rezervi. Vezano za insolaciju , prijašnji položaj blizine stijeni - zamijeniti blizinom zida kuće i postupno biljku odmicati (mjesecima) , da se odvikne dodatnog izvora topline.
Vanjske nadstrešnice koje su poluotvorene i imaju mogučnost regulacije sunčevea svijetla i zaštitu od vjetra su se pokazali najzahvalnijim.
Kao i sa pticama.
Posude za bonsai su , pak posebna priča.
Njihov oblik i debljina , odnosno masivnost, širina i težina imaju jednostavno objašnjenje: Kako biljka egzistira na vrlo maloj količini supstrata , bez obzira na proporcionalnost krošnje i korijena , u laganoj uskoj , npr plastičnoj posudi , biljka bi se mogla jednostavno od vlastite težine prevrnuti , da ne spominjemo jači vjetar.
I vjetru se može doskočiti jednostavnim učvrščivanjem posude za podlogu na kojoj se nalazi.
Trebalo bi uzeti u obzir pri nabavi i prijašnju orjentaciju rasta u odnosu na sunce,a to možemo često zaključiti i po obliku biljke , i na osnovu toga je postaviti i na novoj lokaciji , a ne odmah prisilno - kako je nama ljepše za vidjeti.

ciao crve ti si tu puno toga nabrojio pa evo koja slika


Uploaded with ImageShack.us

ima još slika na mom blogu

Patrik ,što je na drugoj slici? Mislim , koja je biljka?

Vidim , ti si razvio svoj stil , koji će u relativno kratkom vremenu imati efekta.

Ovo prikazano su začeci bonsaia kojima će se možda ponositi tvoji unuci

Znači , odnosno pretpostavljam, posude ili lonci su sa rupama za otjecanje viška vode i vjerojatno si na dno postavio nekakvu drenažu.
Mana ovih posuda je preveliko zagrijavanje kada su ljeti na direktnom suncu , pa u slučaju zalijevanja lako dolazi do pojave kloroze listova , osobito masline.
U svakom slučaju - lijepu količinu primjeraka ti njeguješ. Očito je da si ,,zagrizao''