HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

vlado je napisao/la:Imam u bašti 7 maslina i to je samo radi raznovrsnosti posađeno ali još mi nisu dale rod a imam i oprašivača a stare su oko 6 god.

Međutim u proliće mi se dešavalo da mi se nove mladice ogole kao da ih je nešto pojelo.
Danas sam ih poprska Šeširdžijom a sad me zanima dali bi ih treba poprskat još nečim?

Ako u vrijeme cvatnje i pucanja cvijeta nema vjetra - nema oprašivanja.

Ovisno koja je sorta , postoje samooprašive , poluoprašive i one kojima je potreban oprašivač. Ukoliko puštanje peluda oprašivača nije usklađeno sa otvaranjem cvijetova koji bi trebali biti oprašeni - ništa od sexa , a samim tim i ploda.
Potrebno je znati koje su sorte u pitanju ali i položaj oprašivača.
Oprašivač mora biti lociran tako da vjetar koji je najčešči u periodu cvatnje , puše od oprašivača prema maslinama.
Ako su na tom području u to doba magle a to znači - nema vjetra , to nije teren za maslinu.
Velika vlaga u zraku također spriječava ili otežava oplodnju.
Zbog toga razloga u klimatski kao izmišljenoj Indoneziji propadaju pokušaji uzgoja.
Višak vlage maslini ne godi i uzrokuje razna gljivična oboljenja i trulež. Optimalan broj sati izravnog sunčeva svijetla je najbolji lijek. Krošnja mora biti prozračna , taman da kroz nju može proletjet ptica.
Uprotivnom ne pomaže nikakvo prskanje.
Za mladice koje sada izgledaju ogoljeno , postoji velika mogučnost da je sa nje otpalo požutjelo , bolesno lišće. To se često događa na terenima sa slabom cirkulacijom zraka.
Da nisu stabla u kakvoj kotlini ?

patrik je napisao/la:ma šta svi vi več špricate ?
kod nas tek se počinje čistit sad prvo loze pa masline i tek onda špricanje

Večeras, Valentinovo, noć sati je 01.59 minuta, temperatura zraka u Stobreču (tri kilometra od Splita 11. Celzijusa), nisu stari grci bili glupi, prvo su osnovali koloniju na Visu, pa onda Stobreč, pa tek onda Salonu... Pozzzz
Pripadnicama ljepšeg spola sretno VALENTINOVO.
Ne znam za Vas, ali u mene su bajami počeli cvijetati......
Ako pogledate "kalendar radova u masliniku", vidjet ćete da se sad masline prskaju crvenim ili modrim uljem.

bizar je napisao/la:


Večeras, Valentinovo, noć sati je 01.59 minuta, temperatura zraka u Stobreču (tri kilometra od Splita 11. Celzijusa), nisu stari grci bili glupi, prvo su osnovali koloniju na Visu, pa onda Stobreč, pa tek onda Salonu... Pozzzz
Pripadnicama ljepšeg spola sretno VALENTINOVO.
Ne znam za Vas, ali u mene su bajami počeli cvijetati......
Ako pogledate "kalendar radova u masliniku", vidjet ćete da se sad masline prskaju crvenim ili modrim uljem.

To je za pdručje od Kvarnera pa južnije.I uz more. Bizar , nisu sve masline oblica (orkula , urkula , i kako još?) Sjevernije sorte prispjevaju malo kasnije.
Ima jedna zanimljivost .Kažu da sorta lechino ,koju mi koristimo kao oprašivač , pokriva 80% populacije masline u Italiji?
Zbog toga se talijanski strojevi za preradu (Pierallissi) moraju dodatno prerađivati na veču kalibražu bobe , kada dolaze kod nas u upotrebu. Tako prepravljen stroj manjeg kapaciteta je ,,zagušila'' jedna moja tura čistog lechina
Inače ta sorta sitnoga ploda je jedna od boljih uljarica . Do 24 % .Redovito rađa , rano i dugo cvate a plod prispjeva desetak dana do dva tjedna prije oblice.Ulje joj je ,,mekše'' od obličinog i dobro je za opciju miješanja jer neutralizira ono peckanje na jeziku i lošu aromu koju oblica u sušnoj godini zna ispoljiti.

Ima li gdje kalendar radova za ostale voćke - kajsije, trešnje, višnje, šljive, jabuke...?

Znam otprilike šta se radi ali volio bih i to pročitati

p.s. bizar zašto samo pripadnicama ljepšeg spola sretno Valentinovo - muški ne mogu biti zaljubljeni i slaviti Valentinovo?

Siskin je napisao/la:Ima li gdje kalendar radova za ostale voćke - kajsije, trešnje, višnje, šljive, jabuke...?

Znam otprilike šta se radi ali volio bih i to pročitati

p.s. bizar zašto samo pripadnicama ljepšeg spola sretno Valentinovo - muški ne mogu biti zaljubljeni i slaviti Valentinovo?

Imam ja , ali je iz 1918. godine. Sudeči prema njemu , stvarno se poremetila klima

Evo jedno pitanje za vas malo iskusnije,a i potreban mi je savjet.Naime intresira me neka biljka po mogicnosti mediteranska(ako upoce postoji) koja bi podnosila rast u zatvorenoj prostoriji,u pitaru bez puno dnevnog svjetla.Unaprid hvala.

Najbolje da ih uslikam i postavim slike.

vrca je napisao/la:Evo jedno pitanje za vas malo iskusnije,a i potreban mi je savjet.Naime intresira me neka biljka po mogicnosti mediteranska(ako upoce postoji) koja bi podnosila rast u zatvorenoj prostoriji,u pitaru bez puno dnevnog svjetla.Unaprid hvala.

Svaka (skoro )mediteranska biljka će ti rasti u pitaru, pogledaj samo forume o bonsaiju. Limun je najjači za pitar, a mandarina NE, kad mandarini korijen dođe do kraja pitara lomi se puca i adio mandarina.
Uostalom ,vježbaj se i guštaj, ja sam nedavno zvao najvećeg stručnjaka za vino, htio sam u veliki pitar posaditi Babić-a, Plavac mali, Dingač..... znači neku lozu koja traži škrtu zemlju.....
Najveća ti je lova patuljasta trešnja (znači opet u pitaru)...
Ali da nema sunca, e to ne znam, možda orhideja ili neke vrste jele-smreke.
Nema logike Mediteranska (znači puno sunca) i da raste u sjeni-mraku. Pozzz

Zato sam i napisao,ako uopce postoji....

vrca je napisao/la:Zato sam i napisao,ako uopce postoji....

Lovor (sinonim za Mediteran) bi trebao bez problema rasti u prostoriji , uz ubavezno rotiranje posude i povremeno iznošenje na balkon ma ,,kupanje'' . prskanje.Požutjeli listovi koji otpadaju su normalna stvar , jer iako je vazdazelena biljka - mora mijenjati lišće.
Moj zet , njemac , u Munchenu u kuhinji uspješno uz pomoć UV lampe uzgaja i ružmarin ,bosiljak i lavandu pravu - hvarsku

crv je napisao/la:

Lovor (sinonim za Mediteran) bi trebao bez problema rasti u prostoriji , uz ubavezno rotiranje posude i povremeno iznošenje na balkon ma ,,kupanje'' . prskanje.Požutjeli listovi koji otpadaju su normalna stvar , jer iako je vazdazelena biljka - mora mijenjati lišće.
Moj zet , njemac , u Munchenu u kuhinji uspješno uz pomoć UV lampe uzgaja i ružmarin ,bosiljak i lavandu pravu - hvarsku

Šta je samo hvarska prava ? Jeste li ikad čuli za lozu crnu Palagružonka ?

komiža je napisao/la:Šta je samo hvarska prava ? Jeste li ikad čuli za lozu crnu Palagružonka ?

Moj Komiža ,da vidiš krivu ,cvate cilu godinu , nema miris ni svojstva ko prava iliti obična ,,vulgaris''. Dakako da je i Viška obična , prava.
Postoje deseci kultivata lavande , ružmarina također . Usporedi ružmarin koji raste po otoku sa onim kupljenim u rasadniku.Razlika u veličini , boji cvita , mirisu , brzini rasta - je ogromna.
Uostalom , odnedavno postoje i komercijalni nasadi lavande po Slavoniji...Sigurno nije prava - Viška
Palagružanka loza sa sitnim bobama i malim grozdom . Takva varijanta i rod malog plavca kod nas se naziva pavišak. Nekada ga je bilo po svim otocima i Dalmaciji.
Zahvaljujuči izolaciji na Palagruži ,ta je sorta preživila i pošast peronospore i najezdu modernih sorti.Ima posebnu intenzivnu aromu i zbog minimuma vlage , jako koncentriran tanin.
To je zapravo praloza koju su još stari Grci donijeli , izgleda ,ipak prije na Hvar.
Inače, navedeni kultivati mediteranskoga bilja mahom potječu iz Francuskih rasadnika , koji su ih za farmaceutske potrebe prilagođavali raznim uvjetima.

Nema šta Crve,sve znaš. A to da su je prije donili na Hvar nego Vis,ne bi reka. Ne zaboravi da su stari grci osnovali na Visu svoju državu ilitiga Polis Issa ! Issa je u ono doba bila centar toga dila Jadrana. O tradiciji ribarstva u Komiži ćemo neki drugi put, i o tome koliko su Komižani zaslužni za razvoj Hvara,još dok je bila Hvarska biskupija ! Jesam lokal patriota,ali to takva je bila povijest.

komiža je napisao/la:Nema šta Crve,sve znaš. A to da su je prije donili na Hvar nego Vis,ne bi reka. Ne zaboravi da su stari grci osnovali na Visu svoju državu ilitiga Polis Issa ! Issa je u ono doba bila centar toga dila Jadrana. O tradiciji ribarstva u Komiži ćemo neki drugi put, i o tome koliko su Komižani zaslužni za razvoj Hvara,još dok je bila Hvarska biskupija ! Jesam lokal patriota,ali to takva je bila povijest.

Ma šalim se.Za povijest i ostale društvene znanosti neman volje jer ih stalno mijenjaju.Od društvenih znanosti , bavim se samo balotama.

Ma šalim se.Za povijest i ostale društvene znanosti neman volje jer ih stalno mijenjaju.Od društvenih znanosti , bavim se samo balotama.




[/quote]
Pa opće je poznato da je povijest podložna trendovskim promjenama i tu moraš stalno bit "on line", ako ne poima nemaš ti kako je u stvari bilo a još manje kako će bit , a vezano za boće pada mi na pamet čini mi se prvi od žandara iz saint tropez-a kad igraju boće... Louis odigra jednu slabu ali natjera ostale da pogledaju prema gore, u tom trenutku on nogom izbacuje onu koja mu je smetala

matija je napisao/la:
Ma šalim se.Za povijest i ostale društvene znanosti neman volje jer ih stalno mijenjaju.Od društvenih znanosti , bavim se samo balotama.

Pa opće je poznato da je povijest podložna trendovskim promjenama i tu moraš stalno bit "on line", ako ne poima nemaš ti kako je u stvari bilo a još manje kako će bit , a vezano za boće pada mi na pamet čini mi se prvi od žandara iz saint tropez-a kad igraju boće... Louis odigra jednu slabu ali natjera ostale da pogledaju prema gore, u tom trenutku on nogom izbacuje onu koja mu je smetala [/quote]

Balote , boće , u mom kraju - buće ...A ovo je več vezano za hortikulturu Zna li tko štogod konkretno o bučinom ulju ?
Vrlo je ukusno , kažu - zdravo a i po cijeni cijenjeno
Mene zanima koja biljka se koristi , ili se može proizvesti iz svih vrsta buče? Način uzgoja i prerade, i još mnogo toga.

vrca je napisao/la:Evo jedno pitanje za vas malo iskusnije,a i potreban mi je savjet.Naime intresira me neka biljka po mogicnosti mediteranska(ako upoce postoji) koja bi podnosila rast u zatvorenoj prostoriji,u pitaru bez puno dnevnog svjetla.Unaprid hvala.

pozdrav

Moja preporuka je Kumquat .Biljka se odlicno pokazala kao sobna .Ima je kupiti u svim vecim vrtnim centrima .




Zadnjih godina plodovi se prodaju u skoro svim vecin ducanima .




Cijena sadnice kod nas u dolini Neretve je 30,00 kuna .

od svih agruma ,meni najdrazi je

Za kumqat je zanimljivo što se jede čitav. Potrebno ga je samo oprati.

Čuo sam za slučaj gdje se ponosnom , novom vlasniku kumqata - nije svidio list

U vrtnom centru su mu rekli da se jede čitav... (plod)

Jede se čitav, imam ga u avliji... prava poslastica...

Siskin je napisao/la:Jede se čitav, imam ga u avliji... prava poslastica...

Prereži ga i ponudi pticama. I kada se osuši , rado ga kljucaju.Ja ga obožavam ušećerenog.

Obzirom na način konzumiranja mislim da ne teba napominjati da sve folijalne intervencije i tretiranja u vidu prskanja , treba izbjegavati več od začetka ploda.
U slučaju slabijeg ili sporijeg rasta (napredovanja) posumnjati u nedovoljnu kiselost tla , nedovoljno veliku posudu i nedostatak željeza.
Voli dosta vode i zbog toga treba mu ,,uštimati '' sastav tla koji dovoljno dugo zadržava vlagu a da , opet , ne izaziva trulež korijena.,,Umivanje '' i kupanje prilikom zalijevanja , poželjno je izvesti kišnicom ili malo odležanom vodom u kombinaciji sa koprivom.
Na taj način smanjit će se najezda štitastog moljca od kojega se inače branimo samo izravnim prskanjem insekticidima.
U kućnom uzgoju u loncu (pitaru) moja majka uspješno koristi kao zaštitu ,,Biokil'' , i to razblažen vodom.Zaključila je da moraš bit uporniji i dosadniji od moljca .
Sličan efekt se postiže i sa dalmatinskim buhačem.
Njega se može kao i koprivu , koristiti svježeg i od njega , potopljenog u vodi , napraviti ,,domači '' Biokil. Inače se buhač suši u hladovini , tako da cvijet visi prema dolje , kasnije se melje ili u mužaru drobi u prah.
Prirodni je izvor Piretroida , supstance koju kukci ne ljube

malinois je napisao/la:

pozdrav

Moja preporuka je Kumquat .Biljka se odlicno pokazala kao sobna .Ima je kupiti u svim vecim vrtnim centrima .




Zadnjih godina plodovi se prodaju u skoro svim vecin ducanima .




Cijena sadnice kod nas u dolini Neretve je 30,00 kuna .

od svih agruma ,meni najdrazi je

Vrca ovaj zadnji dalmatinski-mediteranski agrum može sigurno bez sunca,ne smeta mu dim.....idealan da ih obisiš okolo vrduna.......

Naš forumaš Vlado se zanima za način razmnožavanja lavande a i naveo je i primjer prijatelja koji ima maslinik od 800 stabala . Njegov prijatelj je čuo podatak da lavanda u masliniku uništava mnoge nametnike.
Lavanda se može razmnožiti sjemenom , reznicom i sadnicom odnosno dijelom grma sa žilama.
Dobiti lavandu iz sjemena je delikatan pothvat.Sjeme je teško sakupiti a kada smo ga i dobili , obzirom na spolno razmnožavanje , ne znamo kakva će biti nova biljka , koje boje i arome mirisa .Nadalje sa starošću sjemena uvelike se smanjuje klijavost . Ako smo ipak i uspjeli , mladoj biljčici treba čitava godina u optimalnim uvjetima da bi dosegla 8 cm i ima samo jednu stabljiku.
Iz reznice , zavisno od sorte , uspjeh je od 50% pa nadalje uz pomoč hormonskog preparata za ožiljavanje . Ovaj način se i primjenjuje u komercijalnoj proizvodnji sadnica.U početnoj fazi ne raste baš brzo i ima dosta gubitaka , tako da je cijena sadnice uvjetovana starošću.
Izuzimanje mlade biljke ili dijela odrasle i presađivanje je najbrži postupak , ali ni tu ne mora ići sve glatko. Promjena vrste tla i PH faktor mogu biti uzrok ugibanja .Taj problem se rješava tako da ,,tešku '' i masnu zemlju koja dugo zadržava vlagu razrahlimo uz pomoč vrtlarskog vapna , pepela , suhog riječnog pijeska i humusa. Na taj način dobit ćemo i približno željenu PH vrijednost tla.(Takav supstrat koristiti i kod reznica.)

Lavanda u masliniku je super stvar . Simbioza tih biljaka je uhodana vać tisučama godina.A i sama lavanda ponovo postaje tražen proizvod.
Što se tiče insekata - nametnika na maslini , lavanda ih ne uništava , ali ih svojim intenzivnim mirisom udaljava.
Lavandu bi se trebalo , zbog njene potrebe za sunčevim svijetlom , saditi u redovima u smijeru sjever - jug .
Njenim djelovanjem uvelike bi se smanjila upotreba insekticida. Ali što sa korovom? Mlada lavanda je na plodnoj zemlji slab borac za svoja prava i korov je zna zagušiti .A
istovremeno i sama je vrlo osjetljiva na herbicide .
Problem se rješava uz pomoč PVC folije koju položimo između redova lavande i rubove zakopamo i time spriječimo cirkulaciju zraka . sunce će uništiti i korov i sjeme , a ono što je uginulo ispod folije , dobro je spaliti i taj pepeo razasuti oko sadnica lavande i okopati.
Same sadnice dok ne ojačaju potrebno je plitko okopavati i plijeviti . Prihraniti i potaknuti rast možemo sa NPK 7-14 -21 bez klora.
Najčešće korištena sorta koja je prilično otporna a istovremeno ima dobru aromu i daje dosta ulja , je BUDROVKA .
Inače lavanda je raširena od Indije (odakle vjerovatno potiče) pa sve do Francuske (Provansa).Postoji veliki broj sorti koje variraju u svim segmentima , od mirisa do boje i veličine i perioda cvata. Lako se oprašivanjem križaju sorte , tako da postoje različite varijacije i na malom području kao što je naša strana Jadrana. Razlike su vidljive od otoka do otoka ,ali u detaljima.

[quote="crv"] Naš forumaš Vlado se zanima za način razmnožavanja lavande a i naveo je i primjer prijatelja koji ima maslinik od 800 stabala . Njegov prijatelj je čuo podatak da lavanda u masliniku uništava mnoge nametnike.
Lavanda se može razmnožiti sjemenom , reznicom i sadnicom odnosno dijelom grma sa žilama.
Dobiti lavandu iz sjemena je delikatan pothvat.Sjeme je teško sakupiti a kada smo ga i dobili , obzirom na spolno razmnožavanje , ne znamo kakva će biti nova biljka , koje boje i arome mirisa .Nadalje sa starošću sjemena uvelike se smanjuje klijavost . Ako smo ipak i uspjeli , mladoj biljčici treba čitava godina u optimalnim uvjetima da bi dosegla 8 cm i ima samo jednu stabljiku.
Iz reznice , zavisno od sorte , uspjeh je od 50% pa nadalje uz pomoč hormonskog preparata za ožiljavanje . Ovaj način se i primjenjuje u komercijalnoj proizvodnji sadnica.U početnoj fazi ne raste baš brzo i ima dosta gubitaka , tako da je cijena sadnice uvjetovana starošću.
Izuzimanje mlade biljke ili dijela odrasle i presađivanje je najbrži postupak , ali ni tu ne mora ići sve glatko. Promjena vrste tla i PH faktor mogu biti uzrok ugibanja .Taj problem se rješava tako da ,,tešku '' i masnu zemlju koja dugo zadržava vlagu razrahlimo uz pomoč vrtlarskog vapna , pepela , suhog riječnog pijeska i humusa. Na taj način dobit ćemo i približno željenu PH vrijednost tla.(Takav supstrat koristiti i kod reznica.)

Lavanda u masliniku je super stvar . Simbioza tih biljaka je uhodana vać tisučama godina.A i sama lavanda ponovo postaje tražen proizvod.
Što se tiče insekata - nametnika na maslini , lavanda ih ne uništava , ali ih svojim intenzivnim mirisom udaljava.
Lavandu bi se trebalo , zbog njene potrebe za sunčevim svijetlom , saditi u redovima u smijeru sjever - jug .
Njenim djelovanjem uvelike bi se smanjila upotreba insekticida. Ali što sa korovom? Mlada lavanda je na plodnoj zemlji slab borac za svoja prava i korov je zna zagušiti .A
istovremeno i sama je vrlo osjetljiva na herbicide .
Problem se rješava uz pomoč PVC folije koju položimo između redova lavande i rubove zakopamo i time spriječimo cirkulaciju zraka . sunce će uništiti i korov i sjeme , a ono što je uginulo ispod folije , dobro je spaliti i taj pepeo razasuti oko sadnica lavande i okopati.
Same sadnice dok ne ojačaju potrebno je plitko okopavati i plijeviti . Prihraniti i potaknuti rast možemo sa NPK 7-14 -21 bez klora.
Najčešće korištena sorta koja je prilično otporna a istovremeno ima dobru aromu i daje dosta ulja , je BUDROVKA .
Inače lavanda je raširena od Indije (odakle vjerovatno potiče) pa sve do Francuske (Provansa).Postoji veliki broj sorti koje variraju u svim segmentima , od mirisa do boje i veličine i perioda cvata. Lako se oprašivanjem križaju sorte , tako da postoje različite varijacije i na malom području kao što je naša strana Jadrana. Razlike su vidljive od otoka do otoka ,ali u detaljima.


Poštovani Crve, samo da nadodam jednu riječ SADA.
Lavanda se sada razmnožava reznicama, znači osječeš grančicu, utopiš u hormon te staviš u zemlju, upravo ovih dana.
Također preporučujem pogledati na you tube snimku branja lavande, htio sam reći da su uvezeni strojevi koji beru čaj, a mogu se koristiti za branje lavande........ Pozzzz

Tako je Bizar . Mada po nekim autorima i ne samo autorima tekstova nego i proizvođačima sadnica, postoji i mogučnost jesenjske sadnje.

I meni nekako prirodnije izgleda da život počne u proljeće Jesenjim ožiljavanjem , navodno biljka malo sporije ali sigurnije dobije korijen i u prvu pravu vegetaciju uđe šest mjeseci starija . E, sad, pitanje je : Starija ili mlađa od prošlogodišnje proljetne?
Mislim da se u praksi ipak , kako je naveo Bizar , ipak uglavnom ožiljavanje vrši upravo sada.

Potrbna nam je odgovarjuća posuda (škrovada ) ili kontejner sa pregradma za pojedinačnu sadnju sa desetak centimetara supstrata koji sam već naveo , oštar vrtlarski nož ili skalpel , čist i dezinficiran i hormonski preparat za ožiljavanje . I naravno , zdrav rasadni materijal , provjerenih svojstava.
Rez grančice sa nekoliko izbojaka trba biti čist izveden jednim potezom sa što manje razvlačenja vlakana i u koso .Kosim rezom se dobije veča površina za izbijanje žile . Reznice postaviti u koso , tako da je rez paralelan sa dnom posude .Supstrat obavezno održavat vlažnim a istovremeno nastojati da se ne stvori plijesan.Rasadnu posudu držati na osunčanom mjestu , ako je potrebno i zaštiti i ubrzati proces staklenim poklopcem.

Berba lavande



[youtube][/youtube]