Nego , spomenuo sam travnjak...
Jedan bitan faktor kod formiranja novoga travnjaka jest - preduhitriti mrave .Dakle početi radove prije njihove izražene aktivnosti.
Podloga , tlo namjenjeno travnjaku bi trbala biti več slegnuta i staložena zemlja ,a ne novorazvučena i kamionom dovedena (što je čest slučaj.
Površinski sloj od oko 5 cm , bilo bi dobro razrahliti riječnim (nikako morskim) pijeskom i ručnim kultivatorom (liči na savijene vile , ili šiljaste četverozube grablje) obraditi površinu , tako da se izmješa pijesak sa zemljom. Ako je tlo inače oskudno , prije ili za vrijeme ove obrade , može se obogatiti odležanim stajnjakom ili granulama (ne ptičjim , kokošjim gnojivom) i kompostom koji je već u suhoj fazi pa više liči na tamnu zemlju.
Kod odabira sjemenja za travu , na našem tržištu ne postoji baš velika ponuda , ali osnovna pravila su univerzalna.
Postoje razne vrste i mješavine sjemenja za travnjake kao i smjese za zatravljivanje i obnovu oštečenih inzapuštenih travnjaka.
Osnovna podjela je na one namijenjene osunčanim površinama i one koje su večim dijelom dana ili stalno u hladovini.
Smjesu sjemena bi trebalo zastupati barem pet vrsta trava , a osnova (osobito za osunčane travnjake) je engleski ljulj.
Promjenom zastupljenosti u postotku , stvaraju se različite kombinacije koje se međusobno ,,podupiru i dopunjavaju''
Za sijanje se kod večih površina koriste sijačice na kotačima koje ravnomjerno prosipaju sjeme.Za manje površine može se improvizirati sijačica od plastične posude ravna dna koje izbušimo rupama 3-5 mm.Treba imati u vidu da idealan efekt neće biti postignut odmah , nakon prvoga sijanja.
To uvjetuje više faktora , a ključni je starost sjemena ,jer sa starošću opada postotak klijavosti . Vjetar , jaka kiša , ptice a osobito mravi , znaju omesti sjetvu .Mravi ono što smo sijali i razbacivali vrijedno skupljaju na hrpe i pokušavaju unijeti u svoje podzemne smočnice.
Postoje sjemenja treirana insekticidima ,ali iz vlastitoga iskustva mogu reči da to nema nekog večeg učinka.
Vrlo je važan element u tehnici stvaranja travnjaka zbijanje tla nakon sjetve. Idealno je neposredno nakon sjetve , da tlo nije prevlažno i ne lijepi se na valjak ili daske kojima zbijamo tlo. Daske se mogu uz pomoč remenja načiniti kao svojevrsne papuče koje navučemo na noge i gaženjem utabavamo tlo i time istovremeno utiskujemo sjemenje u tlo.
Nakon dobrog utabavanja koje je ujedno i korekcija i poravnavanje tla , slijedi zalijevanje.
Prva zalijevanja trebaju biti sa finim rasprskivačem i izvoditi ih češće sa manjom količinom vode , da se ne stvaraju male ,,bujice'' koje na mjestima mogu isprati sjeme.
Na pojave mravinjaka reagirati pitroidom u prahu , koji ih neće potamaniti , ali će ih bar odbiti dovoljmo dugu dok ne proklija sjeme.
Ovisno o vremenskim uvjetima i teperaturi rezultati sjetve bi se trebali uočiti nakon desetak dana .Mjesta na kojima nam se čini da je sabije nikla trava , ponovo posuti sjemenom i utabati ga ali ovaj put opreznije , obzirom na već niklu mladu travu.
Na više osunčanim mjestima trava će ranije niknuti , tako da prvi dojmovi mogu i zavarati.
Površine ispod balkona ili nekakvih streha koje onemoućuju vlagu iz zraka i rosu , pa i kišu - nisu pogodne za travu , makar imali i mogučnost zalijevanja.Posebna su priča travnjaci pod stablima , osobito borom ... Ali o tome kod prve kosidbe