Siskin je napisao/la:Gospon crv i bizar čime se efikasno uklanja neželjeni korov i kupina iz voćnjaka??
Jedne godine sam probao sa Herkulesom ali ništa uspio nisam - samo se bacio u trošak bezveze...
Moram ovih dana da uklonim neželjeno zelenilo sa (i oko) njive pa da vidim šta da koristim.
Link za Hercules (spustiti do polovine stranice) -
http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/zastita_herbicidi.asp
Siskin , nerado ću ti pokušati odgovoriti na pitanje o herbicidima
Naime , ja sam žestoki protivnik svih CIDA , i pokušavam ono malo što imam uzgojiti bez kemije za koju se još od DDT ere pedesetih i šezdesetih , zna kakve posljedice izazivaju - od utjecaja na ljudski organizam - do remečenja ravnoteže u prirodi.
Evo jedan primjer koji nema veze sa cidokorom ,ali zorno pokazuje da tvari ne mogu jednostavno ,,NESTATI''.
Dakle , analizom vode rijeke Po u Italiji ,a koja se ulijeva u Jadran , u tragovima je pronađen -HEROIN
Ta supstanca koja se ,,dila'' na grame , u tragovima se nalaze u vodi rijeke koja teče milijunima prostornih metara u minuti
Kamo ide cidokor koji se prodaje na tone ? Zapita se naš prosječni poljoprivrednik , jednako kao onaj veseli svat u svadbi kada opali iz puške - kamo je otišlo zrno...
Kao što ne postoje univerzalni herbicidi , oni koji jednako učinkovito uništavaju sav korov (Navedena je kupina , a ja je smatram vočem
) - tako ne postoje ni selektivni herbicidi u doslovnom smislu.
Mislim da se dijele na one za ŠIROKOLISNI , USKOLISNI i DRVENASTI korov.
Težinu iskorijenjivanja možemo zaključiti iz samog porijekla nastanka termina - ISKORIJENITI. Dakle o razvijenosti korjenskoga sustava.
Kod drvenastih ( kupina i ostali srodnici iz skupine ruža ) , potrebno je pustiti da se svi ili bar velika večina mase zazeleni mladim , nježnim i što je bitno , po količini još malim brojem listova. Djeluju skoro sve skupine herbicida uz napomenu da postupak treba ponoviti kod novoizbijenih listova pa , ako treba i treći put. U doziranju vjerujte uputstvima jer vas ionako navode da potrošite što više.
Širokolisni korov obično stvara največe probleme jer redovito ima dubok korijen , ponekad i pet puta duži od nadzemnoga dijela. Tu spadaju uglavnom biljke iz porodice maslačaka , kupusnjača i divljih salata .Često nakon cvatnje i odbacivanja sjemena ostaje šuplja , drvenasta stabljika(komorač). Zanimljivo je da su te biljke , osim što su zanimljive velikom broju životinja u svim stadijima rasta - večinom jestive , pa čak i ljekovite za ljude.
Uskolisni korov je relativno lako ,, držati pod kontrolom '' .Ali da bi učinak bio jači i da bi potrošili manje CIDA , dobro je prije tretiranja (trovanja) pokositi , istrimati trimerom sa PVC niti . Nakon trimanja pričekati četiri do šest dana ovisno o temperaturi i vlagi , da niknu mlade vlati i učinak je veči.
U svemu ovome ima caka koja bi po narodsku glasila ,, Kad jednome smrkne - drugome osvane.'' Ili . uništavajuči jednu vrstu možemo očekivati invaziju nekog drugog , možda još neugodnijeg korova.
Nedostaci tretiranja herbicida , osim agresivne kemije i dugog zadržavanja u tlu , prodiranja u sastav uzgojene kulture i nekontroliranoga oticanja u vode , jest i ogoljavanje prvih dva cm tla - gdje se zapravo i stvara plodno tlo , humus i razvijaju se bakterije koje slobodno možemo nazvati probioticima.
Nestankom tog sloja dolazi do erozije djelovanjem pljuskova kada bujice odnose hranjivo niže - dolje susjedu , i vjetrova koji suše tlo i pretvaraju ga u prašinu.
Bit ću uporan i dosadan
Ako u vočnjak ili vinograd posijemo ispravnu (i to savjetuju na institutu) travu ili neku grahoricu , i poslije kiše se može ulaziti u vočnjak . Nema blata , a u sušnom periodu ispod sloja trave , djeteline , leće , graha , graška itd - zadrržava se vlaga.
Mahunarke i djeteline u korjenskom sustavu imaju mjehuriće dušika koji oslobađaju u tlo i za razliku od onog u granulama - nije otrovan . Dapače...
Kod kupine , trnova , tetivike i ostalih težih slučajeva , osim kemije , naravno da treba i fizički ukloniti i u tlu iskopati osnove korijena jer će se u protivnom iz komadiča korijena ponovo obnoviti.
Za širikolisni korov ja sam napravio lagano zakrivljeni ašov širine 5 cm i pritiskom noge sasiječem korijen što mogu dublje.Tako ,,ubran '' nosim pticama ili kunićima.
Dobro bi bilo da biljnu masu koju smo dobili čišćenjem terena ili kosidbom , prvi put razastremo po površini i tako izvedemo malčiranje i zelenu gnojidbu istovremeno.
Ostalo , sve , ama baš sve što je biljnoga odnosno organskoga porijekla , možemo kompostirati. Nisu potrebna posebna komposišta. Dovoljno je iskopati rupu ili u kakvom neiskorištenom kutku napraviti pregradu. Vrijeme i priroda će dalje sama.
Potrebno je samo jednom početi i održavati kontinuitet.(Da se od poludrvenastog i drvenastog , isjeckanog korova stvori kompost , potrebno je cca dvije godine , mada postoje alge koje ubrzavaju proces , ali o tome drugi put.)
I najvažnije , sjetite se kako Frontline kroz kožu ptice ulazi u krvotok . E , isto tako ulazi i Cidokor . Dobro se zaštititi i tretirati rano jer tada je najslabije strujanje zraka. Ne prskati sa visoka , nego sa udaljenosti od tridesetak cm i dovoljno je ,,orositi list''. Prskati hodajuči unatrag ,uz vjetar u leđa . Ne gaziti po poprskanome području . Ne voditi djecu i kučne ljubimce , upozoriti pčelare , pastire...
Početna stranica
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)
!!!!!!!!!!!!!!!
Može i iz bačava - na slobodni pad.
i u ekouzgoju.