HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan

Border je napisao/la:




u vrtu sam posadio ove biljke,može li savjet :
pustiti ih da rastu do zemlje,šišati ih ili praviti grm od njih

NAVI je napisao/la:crve,
ako znaš nešto o našoj "čičindri" kako se sadi i kada napiši nešto?
pozdrav

Dean je napisao/la:vidim da ovdje ima dosta "majstora" što se tiće hortikulture, pa bi za nas koji volimo ovo područje ali smo manje educirani a volili bi više naučiti o pojedinim biljkama. Uz svoje slike, opaske ili savjete - pitanja, stave i latinski naziv, kako bi nam olakšali eventualna daljnja proučavanja.

patrik je napisao/la:evo dečki moj štand mladog maslinovog ulja u vodnjanu i vidijet čete moj lijepi bonsai
http://crvenimozaik.skyrock.com/photo.html?id_article=2951875221

crv je napisao/la:

patrik je napisao/la:evo dečki moj štand mladog maslinovog ulja u vodnjanu i vidijet čete moj lijepi bonsai
http://crvenimozaik.skyrock.com/photo.html?id_article=2951875221

Patriče , probaj neki foto u krupnijem kadru . Ima ovdje zainteresiranih i za bonsai

crv je napisao/la:
Bizar koji si ti skretničar!? Vrnimo se temi. Glede dobivanja smokve iz reznice , upravo sam čitao da si tek u drugoj godini siguran jesi li uspio . Najčešća greška je prilikom sadnje da novonastale žile idu ravno u hranjivo (gnojivo) osobito ako se koristi NPK ili kokošje gnojivo.
Smokve (naše autohtone) su navikle na kiselija tla , tako da sa stajnjakom ne treba pretjerivati.
Smokva , kao i večina srčikastih stabala traži dosta vode i tu se kod starijih biljaka ne može pogriješiti. Kod mladih , koje su sađene u području sa jakom burom , sa vodom prvih par godina treba biti umjereniji .Razlog je jednostavan - obilato zalijevane mladice brže i jedrije rastu i zbog toga su u predjelu račvanja lako lomljive.Znaju se rascijepiti od vlastite težine lišća i ploda a kamoli od naleta ,,mokre , škure '' bure i istočnjaka.
Kako smo spominjali i masline , smokva u masliniku nije baš poželjna jer ima agresivniji korijenski sustav i brži rast pa tako otima hranjivo i vlagu stablima udaljenim i više desetaka metara.

Border je napisao/la:




u vrtu sam posadio ove biljke,može li savjet :
pustiti ih da rastu do zemlje,šišati ih ili praviti grm od njih

crv je napisao/la:

grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan

Područje koje Grdelin Omiš spominje je tipično kraško područje sa nebrojenim podzevnim tokovima koji se slijevaju u Cetinu.A Cetina zadržava vlagu ...Osim toga , pogledajte strukturu lišća .Biljke koje se bore sa sušom imaju kožnate , glatke listove.List smokve je sušta suprotnost i služi za upijanje vlage iz zraka (rose i magle) .Osunčane obale Cetine a osobito Neretve su idealni za nju.
U slučaju krize (suše ) smokva odbacuje list da bi se spasila, što za prave borce protiv suše nije tipično.
Vrlo je bitan i položaj gdje se stvara kondenzacija usljed temperaturne razlike mora i zraka a i sorta smokve.Ogromna je razlika između bilice koja je idealna za sušenje , jer ionako ne sadrži previše vlage u plodu i pelješke petrovače kao šaka velike koje se beru zorom i noču da ne vide sunce i umotane u slamu da ne gube vlagu, stižu na Dubrovačku tržnicu jutrom rano...

crv je napisao/la: Zahvaljujem uvaženom moderatoru Bonsai , hobi za strpljive i estete... Batke ? A uvjeren sam da ih ima puno koje ova disciplina zanima. Po mojim saznanjima , najkvalitetniji primjerci kod nas zapravo izuzeti iz prirode. Kvalitetu određuje vidljiva starost , odnos veličine lista prema ostatku stabalca i oblik koji se raznim tehnikama polako i strpljivo dovodi do željenoga rezidbom i usmjeravanjem grana uz pomoč žica .
Suština je u načinu uzgoja .Za to služe posebno građene, plitke posude . Supstrat u kojem bonsai živi mora biti tako izbalansiran da je stalno , što se hranjiva tiče, na vječitom minimumu . Dobri rezultati kod nas su se postigli u nadstrešnicama gdje su biljke primale vlagu samo folijalno iz zraka a interveniralo se kapanjem (ne zalijevanjem) samo u periodu sušnog , burnog vremena.
Za odbir kod nas se najčešće odlučuje za četinjače i samonikle divlje masline ...

bizar je napisao/la:

crv je napisao/la:

grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan

Područje koje Grdelin Omiš spominje je tipično kraško područje sa nebrojenim podzevnim tokovima koji se slijevaju u Cetinu.A Cetina zadržava vlagu ...Osim toga , pogledajte strukturu lišća .Biljke koje se bore sa sušom imaju kožnate , glatke listove.List smokve je sušta suprotnost i služi za upijanje vlage iz zraka (rose i magle) .Osunčane obale Cetine a osobito Neretve su idealni za nju.
U slučaju krize (suše ) smokva odbacuje list da bi se spasila, što za prave borce protiv suše nije tipično.
Vrlo je bitan i položaj gdje se stvara kondenzacija usljed temperaturne razlike mora i zraka a i sorta smokve.Ogromna je razlika između bilice koja je idealna za sušenje , jer ionako ne sadrži previše vlage u plodu i pelješke petrovače kao šaka velike koje se beru zorom i noču da ne vide sunce i umotane u slamu da ne gube vlagu, stižu na Dubrovačku tržnicu jutrom rano...

Od Solina kad se ide prema Klisu, starom cestom, čovjek ima nasad takvih velikih smokava(kao šaka velike), ja sam htio uzeti reznice, ali??? nisu se dobro pokazale, loš je plod, nešto ne štima, tako da sam odustao i išao na naše-autohtone bilice.
Drago mi je da uspjevaju na Pelješcu. Pozzzzz
ps
Takva u Londonu košta jedan komad (u supermarketu)deset GB funti, kad sam ja bio, deset funti je bilo osamdeset kuna.

bizar je napisao/la:

crv je napisao/la:
Bizar koji si ti skretničar!? Vrnimo se temi. Glede dobivanja smokve iz reznice , upravo sam čitao da si tek u drugoj godini siguran jesi li uspio . Najčešća greška je prilikom sadnje da novonastale žile idu ravno u hranjivo (gnojivo) osobito ako se koristi NPK ili kokošje gnojivo.
Smokve (naše autohtone) su navikle na kiselija tla , tako da sa stajnjakom ne treba pretjerivati.
Smokva , kao i večina srčikastih stabala traži dosta vode i tu se kod starijih biljaka ne može pogriješiti. Kod mladih , koje su sađene u području sa jakom burom , sa vodom prvih par godina treba biti umjereniji .Razlog je jednostavan - obilato zalijevane mladice brže i jedrije rastu i zbog toga su u predjelu račvanja lako lomljive.Znaju se rascijepiti od vlastite težine lišća i ploda a kamoli od naleta ,,mokre , škure '' bure i istočnjaka.
Kako smo spominjali i masline , smokva u masliniku nije baš poželjna jer ima agresivniji korijenski sustav i brži rast pa tako otima hranjivo i vlagu stablima udaljenim i više desetaka metara.

ISPRIKA Crve za skretnicu,htio sam samo WD-u odgovoriti, ali me to ne opravdava.....
Glede smokve iz reznice, ja (prilikom sadnje) neću uopće stavljati gnjojivo (tako mi je savijetovano), a stavit ću po dvije reznice, valjda će se jedna primiti, isto tako se kaže da je puno lakše smokvu posaditi nego iskorijeniti-iščupati????, Uvijek nove mladice izrastaju.
-Vidit ćemo, ali tamo gdje ja sadim, nema vode??? šta će biti, teško je prognozirati, prvu ću je godinu malo zaliti ljeti i to je to. Jeftinije-lakše me dođe dogodine posaditi novu sadnicu , nego zaljevanje, koje je nemoguće.
U mene se neće sigurno u predjelu račvanja slomiti zbog viška vode.
Poznato je da smokva, maslina i bajam traže najmanje vode, da imam vodu išao bih na drugu kulturu. Pozzzzz

crv je napisao/la: Bizar , vrijedi li kora prikazane vrbe za onaj postupak koji si spominjao u prijašnjim postovima?

crv je napisao/la:
Evo vezano uz Deanovu primjedbu (koja stoji) vezanu za latinske nazive biljaka (koji smanjuju mogučnost nesporazuma) , ostao sam dužan za stablo koje u mom kraju nazivaju KOK . Od hrvatskih naziva našao sam još INDIJSKI JORGOVAN ili OČENAŠICA.
Latinski naziv je Melia azaderach .
U naše krajeve su je donijeli pomorci ili hodočasnici.Lako se razmnožava iz koštice i prilično brzo raste. Krošnja stvara solidnu hladovinu ali ima manu što ispod toga stabla uvijek ima materijala za metenje. Kako je listopadno- otpada lišće.Kada cvate a cvate obilno - otpada cvat.Kad se razviju mladi plodovi - otpadaju stari.I tako u krug.
Zbog krtosti potrebno je kod večih stabala svakih par godina drastično reducirati granje jer puca od vlastite težine ili pri osrednjem vjetru. Kad se ne intervenira nekakvim oblikovanjem , stablo vremenom poprima ,,savanski'' , gljivasti oblik.
Moje stablo je posadio moj djed i jedno je od večih primjeraka koje sam vidio. Osnova debla je visoka oko tri metra do prvoga račvanja.Prpmjer debla je cca 70 - 80 cm .
Plodovi su toksični ali kako to u prirodi biva , u postojbini ovog stabla postoje ptice koje se hrane plodom . Vjerojatno konzumiraju i nešto što neutralizira otrov koji je inače neurotoksičan.