HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

crv je napisao/la: Vlado , očito je da masline u tvom vrtu nisu prioritet (inače ispod prave masline ne raste ništa osim možda grašak , grah ili bob , i to u dijelu gdje dopire sunce), i tu su kod tebe više kao ,,egzotika'' .
Logično je da nećeš sada sve podrediti maslinama , naprotiv, maslina se mora prilagoditi tolikom izobilju vlage i hranjiva.
Kada njihove žile prodru dublje , manje će na njih utjecati događanja u vrtu .Npr i suhe grančice podsječaju na primjere gdje se palio korov preblizu :!:Napominjem da list masline ne reagira na opekotine odmah , baš zbog velike količine eteričnog ulja koje ju i inače štiti od vručine, nego se posljedice pokažu naknadno.
Vatra svakako nije uzrok izgledu listova koje si prikazao .
Mislim da se radi o klorozi.
Šteta je što nisi prilikom nabave dao zemlju na analizu .U bogatstvu asortimana sorti maslina , sigurno postoje neke prilagođene tvojim uvjetima.
Da bi maslina dala rod , kao i sa pticama , trebaju se poklopiti određeni preduvjeti.
Po mome mišljenju , tvojim maslinama ništa ne nedostaje .Dapače , imaju problem sa viškom vlage , hranjiva , oranja i susjeda (ostalo bilje)

E ovo bi moglo bit najprije.

Vlado , spominjao si limune koji redovito rađaju. Ja sam nakon višekratnog pokušavanja odustao jer nemam adekvatno , od bure zaštićeno mjesto a nervira me kada je stablo pola godine umotano u mrežu.
Zanimaju me KLEMENTINE .Imaš li kakva iskustva s njima?

Ako ne , valjda će se javit Aco ili barba Luka Bebić.

To za limun mi je Aco reka da mu se javim ranije kad budem navraća do njega pa da će mi nabavit jednu sadnicu i taj bi treba moć izdržat vani.

Ja imam limun mjesečar ali ga držim u bačvi i unosim ga zimi u kuću a mandarine su mi posađene vani i ne zaštićivam ih ničim i već su kod mene preko 20 godina stare i imam nekoliko mladih posađenih.

Nedavno sam nabavija naranču ali nju ću nekoliko godina stavit u bačvu i zimi u kuću pa ću je onda probat usadit vani.

Imam i dvi sadnice oraha čiji plod kad sazrije bude crvene boje i to sam dobija iz Njemačke a prije par dana mi je niklo 3 krupna tipa orasa od 10 posađenih.
Nadam se da će još koji izbit, ovo mi je 4 pokušaj da ih uzgojim i evo isplatilo se.

Pošto svi moji ukućani vole voćke imamo oko kuće posađeno dosta sadnica.
5 trešanja, 5 višanja, 30 kupina, 7 šipaka sladuna (konjski zub,barski), 7 maslina, 1 šljivu plavu, 1 tunju, 1 japansku jabuku, nekoliko kiwija, 8 mandarina, 1 oras (5-6 vreća orasa ukupimo od njega), 4 jabuke, 3 smokve i 1 nešpulu.

Trenutno imam oko 15 sadnica orasa običnog 2 sadnice crvenog ploda i 3 krupnog ploda.
Imam oko 35 Rašeljki za iduću godinu navrnit i oko 15 sadnica kestena (donija stari sjeme iz njemački i svi nikli).

Crve ako ti treba koji obični oras i kesten možeš iduću godinu dobit na poklon od mene.

Bit će mi drago Počašćen sam.

Kako ono ide sa kestenom ? Pitomi ne daje plod , nego divlji .Mislim da je tako...Kod nas ga nema , baš si me obradovao.

Vlado probaj masline da tretiras sa nekim od preparata na bazi gvozdja ( Fe), ili probaj u jednu maslinu da zakucas stari rdjavi ekser za probu, kod nas u Vojvodini cesto dolazi do manjkanja gvozdja u biljci i onda se pojavljuju takve fleke na listovima i stari ljudi su uglavnom zakucavali po jedan stari rdjavi ekser u stablo biljke i resavali problem

Rasko je napisao/la:Vlado probaj masline da tretiras sa nekim od preparata na bazi gvozdja ( Fe), ili probaj u jednu maslinu da zakucas stari rdjavi ekser za probu, kod nas u Vojvodini cesto dolazi do manjkanja gvozdja u biljci i onda se pojavljuju takve fleke na listovima i stari ljudi su uglavnom zakucavali po jedan stari rdjavi ekser u stablo biljke i resavali problem

Da , klorozu uvjetuje dobrim dijelom i poremečaj u unosu željeza , ali to jednoj biljci godi , dok drugoj smeta i upravo zbog takvih situacija se tlo analizira.

Nikakvi ekseri ne pomažu jer su biljci potrebni elementi u drugačijem obliku . Željezo koje danas primjenjujemo u hortikulturi , voćarstvu i poljodjeljstvu je tamnocrveni, bordo prah , koji se topi u vodi . Jedna jušna žlica željeza u prahu ide na 10 l vode , i izbjegavati prskanje po listu . Preparat je bitno ne predozirati i prestati ga koristiti čim dođe do poboljšanja.
Najbolja opcija , osobito kod agruma je davati dva puta godišnje preventivno, odnosno kao oblik dohrane.

Uvjeravam vas , bez uvrede , da su hrđavi komadi metala , pa i metalna strugotina - predrasuda i da bi bile potrebne stotine ili tisuće godina da se pretvore u ono što biljci zapravo treba. Uostalom , u nedostatku željeza ni mi ne ližemo hrđave eksere

Kod konkretnog Vladinog primjera , dovoljno će biti dva zalijevanja godišnje . Zbog upadljivocrvene boje , često se ljudi ustručavaju nastaviti sa zalijevanjem zbog straha da ne isperu željezo .Da bi nam srce bilo na mjestu , možemo malim krampićem lagano ,,zaorati '' zaliveno područje koje je po pravilu u širini krošnje i slobodno nastaviti sa zalijevanjem.

Za kiwi sam nedavno zalijeva željezo a za masline nisam zna da može isto tako.

Crve tvoje je da mi napomeneš za Kesten a moje je da ti ga donesem u Makarsku, pošto je u zemlji direktno urasođen znači može tek kad ode u mirovanje najesen ili u siječnju.

vlado je napisao/la:Za kiwi sam nedavno zalijeva željezo a za masline nisam zna da može isto tako.

Crve tvoje je da mi napomeneš za Kesten a moje je da ti ga donesem u Makarsku, pošto je u zemlji direktno urasođen znači može tek kad ode u mirovanje najesen ili u siječnju.

Znači u Siječnju , jer sa tičarima pričat o nečemu što nije ptica - u jesen je nemoguće!

Samo ti napomeni i ne brigaj se, dobit ćeš sadnice i ako ne probiju tunel di je onaj odron.

LISNA UŠ , ŠTETA ILI KORIST ? (ZA PTIČARE , NARAVNO )

Lisna ili biljna uš , maleni kukac od svega par milimetara , obično sa dva para opnastih krila , prilagođena je nametničkom načinu života na biljkama . Svojom bojom i građom , te umiječem skrivanja dosta je dobro zaštičena dok posebnim organom probija nježne , mlade izdanke biljaka i iz njih siše sokove .
Postoji oko 3000 ne baš različitih vrsta lisnih ušiju. Njihova determinacija je teška i samim stručnjacima jer osim sitnih razlika u vrstama postoje i rzlike unutar iste vrste u boji pa i obliku .
Razlikujemo vrste koje nastanjuju isključivo jednu vrstu biljke (obično po njoj i dobije ime , npr. jabučna uš) ,njih nazivamo monoecijskim vrstama , dok one koje ovisno o razvoju biljaka sele sa jedne vrste na drugu nazivamo hetercijske .Upravo kod selidbe i promjene soka koji sišu , dolazi i do promjene boje kod pojedinih vrsta.
Razlika u boji , pa i obliku unutar iste vrste , može biti uvjetovana i godišnjim dobom ili vrstom podneblja i uvjetima života.

Lisne uši se pojavljuju u dvije forme : beskrilne (apterae ) i krilate (alatae)

Zbog svog djelovanja u vidu deformacije lišća i ploda , te medne rose kojom zamažu list , uši se smatraju i tretiraju kao štetočine .
Za suzbijanje lisnih uši koristi se veliki broj insekticida , koji djeluju uglavnom samo izravnim prskanjem kukca .
Primjenjuju se i herbicidi kojima se uništavaju omiljeni korovi ovih kukaca .Na ovaj način smanjena je brojnost vrsta korova i ptica , dok uš i dalje opstaje...
Po prirodnom ustroju , brojnost ovih kukaca u prirodi varira od godine do godine i reguliraju je kao predatori neke vrste kukaca , od kojih nama najpoznatija bubamara ili božja ovčica , te ogroman broj ptica - osobito nama tako dragih zebovki i sjenica koje svoje potomstvo podižu na osnovi upravo ovih kukaca .
Količine ušiju koje ptice pojedu su nevjerovatne . Barata se podacima da npr. češljugar u jednome danu (u periodu reprodukcije) potamani lisnih ušiju koliko iznosi trečina - pa čak i polovina težine same ptice !!!
Zanimljiva je i simbioza koju su ovi kukci uspostavili sa nekim vrstama mrava . Mravi se zaštitnički ponašaju i u stanju su otjerati neke kukce , njeguju i čuvaju uši kao pravi stočari .Za uzvrat prikupljaju sa listova mednu rosu koju uš luči , dok neke vrste mrava čak i ,,muzu'' uši tako da laganim dodirima nogu i ticala potiču uš na lučenje medne rose.
Tajna opstanka ove naizgled krhke i nježne vrste je u prezimljavanju.
Nakon odrastanja i reprodukcije , životni ciklus se zaokružuje i odrasli kukci ugibaju . Život se nastavlja u malenim , crnim jajima koja su položena i ,,zalijepljena '' podno ili ispod pupoljaka ili kvržica izbojaka . Jaja su izvrsna zaštita od vanjskih utjecaja (čak i kemijskih) i obzirom da se broj životinja koje se hrane kukcima u zimskome periodu višestruko smanjuje , po principu velikoga broja , svake godine neizostavno , u večem ili manjem broju , pojave se ova zanimljiva stvorenja.

Ekološki osviještenim vočarima i povrtlarima je dobro poznata koprivina juha koju dobijemo potapanjem gornjeg dijela 2/3 koprive koju u kišnici potapamo 12 - 24 sata .Ne više , jer u protivnom dolazi do fermentacije , pa umjesto insekticida dobijemo folijalno gnojivo.
Sadnja kamilice u blizini kultura koje napada uš se pokazala učinkovitom , kao i dalmatinski buhač.

Potaknut pisanjem forumaša i idejom Draženaxp o eventualnom uzgoju uši ( on je uš iz prirode naselio na suprugine ruže ), ja sam započeo eksperimentalni uzgoj .
U staklenku demejane , demižone , demižona ili kako li se još naziva , sam postavio drenažu od keramičkih kuglica , sloj humusa pomiješan sa slatkovodnim pijeskom i običnom zemljom i pomoču štipaljki za roštilj piketirao reznice ruže penjačice sa biljnim ušima i jajima .
Zanimljivo je da po ovoj metodi nije potrebno zalijevanje (osim povremeno uz kontrolu vlage) i zbog efekta staklenika biljke bujaju . Kako će ambijent i metodu prihvatiti uši - vidjet ću po količini položenih jaja . Ako ih bude više no što sam ih unio - slijedi razmnožavanje u novu staklenku.

Demižona ili pletara.

Crve skoro pa si doktorirao na lisnim ušima!
Evo jedno pitanje. Imam u vrtu jednu stolijetnu crnu smokvu koja je u ovo doba godine krcata lisnih uši. Problem je u tome šta ispod smokve u ovo doba ima na milijone šečernih točkica. Te šečerne točkice mi jednim dijelom zahvačaju redič i rokulu pa me zanima dali taj lijepljivi šečer štetan za nas i naše ptičice?? Inače to se događa svake godine i ne namijeravam ničime špricati a traje još jedno dvadesetak dana pa polako same uši nestanu a sa njima i problem sa šečernim točkicama. Pozdrav.

Renato.M je napisao/la:Crve skoro pa si doktorirao na lisnim ušima!
Evo jedno pitanje. Imam u vrtu jednu stolijetnu crnu smokvu koja je u ovo doba godine krcata lisnih uši. Problem je u tome šta ispod smokve u ovo doba ima na milijone šečernih točkica. Te šečerne točkice mi jednim dijelom zahvačaju redič i rokulu pa me zanima dali taj lijepljivi šečer štetan za nas i naše ptičice?? Inače to se događa svake godine i ne namijeravam ničime špricati a traje još jedno dvadesetak dana pa polako same uši nestanu a sa njima i problem sa šečernim točkicama. Pozdrav.

Renato , te kapljice nisu vezane za lisne uši , one su uzročene smokvinim medićem.Osim lučenja usljed djelovanja medića , smokva sama od sebe u određenom periodu ,,rosi''. To su male bijele kapljice , koje se nakon određenog vremena stvrdnu , i znaju biti neugodno ,,tvrdokorne'' ako su na vjetrobranu automobila.U namjeri da ih pobrišemo , moguće je oštetiti brisače.
Veliki broj stabala ispušta u periodu vegetacije ,,rosu''.Primjerice to čini i orah , a za njegovo rošenje postoje priče o lošem djelovanju (nepotvrđeno , ali gdje ima dima...)
Što se tiče sadnje i opstanka biljaka ispod smokve , rosa medića je najmanji problem , mada i ona zna zagorčati život nekm širokolisnim trajnicama jer taloženjem na listu ometa normalno funkcioniranje i razvoj.To pogoduje , ako su u pitanju nekakvi agrumi , razvoju kolonija štitastoga moljca koji podsjeća na uš , ali to nije.I neke druge vrste iz porodice moljaca to koriste a njihovo prisustvo je uočljivo po pepeljastosivim naslagama koje one luče na žarištima okupljanja i napadanja biljke.
Smokva je i po korjenskom sustavu agresivna .Ima dobro razvijene sve ogranke korijena pa tako i površinski , vlasasti .To , dakako ne pogoduje sezonskom bilju , osim ako se redovito kopa ili ore dovoljno duboko , tako da se vlasasti korijen ne razvija.
I u pogledu ,,otimanja'' svijetla , smokva je pravi maher . Zbog toga , sve što smokva natkriluje i izravno oduzima svijetlo i atmosfersku vlagu - ima male šanse za normalan razvoj.
U tvome slučaju Renato , radi se o smokvi koja samo jednom formira plod , pa taj proces traje oko tri tjedna . Mnoge podvrste formiraju plod dva puta .Prvi ,,falši'' i tek - opet tri tjedna kasnije , pravi.To se otegne i stvarno zna dosaditi.
Inače kapljice koje završe na radiču , stvaraju kvrgavost ili deformaciju lista , ali ne mijenja vrijednost radiča , osim vizualno.
Ako time nebi oduzeo svijetlo , pokrivanjem zelenom vočarskom mrežom cca 60 cm - 1m visine iznad radića i to ukoso - otvorenije prema suncu , mislim da bi sasvim solidno zaštitio povrče.
Vrijedi malo otrpit jer smokva će trud isplatit plodom koji ptice obožavaju , a hladovina joj je nezamijenjiva.
A i kako je divan osječaj kada ljeti , u japankama nagaziš na zreli plod.

Zahvaljujem na odgovoru. Ja sam mislio da su to kapljice nekih uši , jer ima po smokvi u ovo doba dosta zelenih krilatih uši koje poslije nestaju.
A o osiječaju kad nagaziš na zreli plod, ajme kod mene ih ima toliko da je teško a da ne nagaziš na koji plod, ali najdraže mi je lijeti ujutro prije posla kad za ptice poberem nešto listova radića da po dvije-tri smokve poberem sa stabla .....mljac- mljac dobar sam do marende. Znam uz smokvu ide dobra rakijica ali prerano je to za mene.

Renato.M je napisao/la: Znam uz smokvu ide dobra rakijica ali prerano je to za mene.

Je prerano je za tebe...Još si premlad , ima vremena ... (Kako brkovi ponekad znaju zavarat )

A možda ta smola sa smokve smeta i lisnim ušima pa zato nestaju ??? A reci Crve,ja sam čuo da ni smokvu nije zdravo imat u dvoru tj.sjedit ispod nje,znaš li išta o tomen ?

komiža je napisao/la:A možda ta smola sa smokve smeta i lisnim ušima pa zato nestaju ??? A reci Crve,ja sam čuo da ni smokvu nije zdravo imat u dvoru tj.sjedit ispod nje,znaš li išta o tomen ?

Čuj biti dugo na jednom mijestu i inače nije dobro. Izlažeš se mogučnosti da te prekrije mahovina

Ali ipak , pogledajmo sami stabla i smokve i oraha , pa i bora !? Ako mi nismo intervenirali i nešto sadili - male su šanse da išta raste ... A i to posađeno baš ne buja.
Pokušat ću saznat postoje li kakvi radovi na tu temu , mada su lučenja u sva tri slučaja različita: smokva-medić , orah- tanin , bor - smola ( Isaacu Newtonu je pala jabuka na glavu ) Eto posvuda vrebaju opasnosti

patrik je napisao/la:http://www.giachin.com/

Bravo Patrik, ili bravo obitelji Giachin. Ulje perfektno a i nagrađeno.
Daj Patrik sada malo o vinu, tu si ti nekako bliži a i bolje te mogu hvaliti

patrik je napisao/la:http://www.giachin.com/

Patrik , što reći , osim samih pohvala !? Od ideje do realizacije . Vrhunski zapakiran i preoblikovan ogroman trud i rad . Sve pohvale obitelji na rezultatima , a što se tiče projekta ,, Oil & Art'' - oduševlJen sam originalnošću i nadam se da ću imati čast posjetiti Vas . (Tko zna , možda bi se mogla i nekakva suradnja upriličiti Pa ja sam i maslinar i slikar )
Predlažem tematsku izložbu , naravno - PTICE

Svaka čast Patrik,nadam se da ću kušat tvoje ulje.

https://2img.net/r/ihimizer/img20/708/dscf0304i.jpg


Evo nešto i mojih rukotvorina Moje ružmarinom aromatizirano ulje u rukom oslikanim bočicama.

Lijepo za vidjet svaka čast čista petica.

damir64 je napisao/la:Lijepo za vidjet svaka čast čista petica.

Damire , moraš probati smuđa , kada ga Dalmoš začini jedom od ovih mojih varijanti . Pečen u komadu na gradelama. Četrdeset i pet minuta pečenja po kilogramu Riječna orada

crv je napisao/la:https://2img.net/r/ihimizer/img20/708/dscf0304i.jpg


Evo nešto i mojih rukotvorina Moje ružmarinom aromatizirano ulje u rukom oslikanim bočicama.

Već sam se bio odlogirao, ali kad sam vidio što g.Crv radi evo me nazad.
Molim poštovani Crve, što to znači tvoje aromatizirano ulje?? Znači da si svoje maslinovo "začinio" s ruzmarinom?? Molim obijasni koliko dana si držao?? Ja sam nešto slično radio s origanom ,u maslinovom ulju, trenutačno nešto po malo u sitno eksperimentiram s expres-pretis loncem i ružmarinovim uljem, ali se pripremam za u deveti mj, napraviti pravu parnu destileriju za aromatična bilja.
Iako je sve u nas u qurcu, Hvarani prodaju kilogram eteričnog ruzmarinovog ulja za 100 eura, a uvoz iz Tunisa, vjerovali ili ne nekih 13-14 eura. Pa sad ti idi u proizvodnju aromatičnog bilja.....
Nije me dugo bilo na ovoj temi, uspio sam šest komada-mladica hrasta "zaraziti" s micelijem tartufa. Sve sam sredio, sadnice su kod mene, sad samo treba čekati 5.godina. hahahaaaaaaaaa I pobrat tartufe.
Još da spomenem, da mi hrvatske šume ne daju zemlju, pas....mater (Najveći lopovi) Pozzzz