ŠKOLA PJEVA

Je Marine, sve je to tocno. To su cinjenice.

Da bi se mogao rijesiti problem (ako je uopce moguce rijesiti), treba znati uzroke problema...ne poslijedice (rekli bi likari "simptome").

Znaci....ZASTO? Zasto je rezultat zestine skracena dzija?

Grdelinu je jedina smisao "batude" osvojiti/sacuvati teren i zenku u njoj. Dzija mu je ko "sakom po stolu", ili ti ga "ajde ti bolje" ako mozes?!

Koliko sam ja primjetio, žestina stvori nervozu, taj nabrijani trenutak kad on samo želi pariti.

Tada od te nervoze on ne može sklopiti ziju kakvu bi trebao, nema vremena, ni volje, previše je nabrijan.

Možda čak počne šporkavati, to je ta nit, bjes, taj nagon koji volim kod grdelina.

Većina bi ga zbog toga pustila, ali ja volim žestoke tiće, i po cjenu kraće zije.

drazenxp je napisao/la:Koliko sam ja primjetio, žestina stvori nervozu, taj nabrijani trenutak kad on samo želi pariti.

Tada od te nervoze on ne može sklopiti ziju kakvu bi trebao, nema vremena, ni volje, previše je nabrijan.

Možda čak počne šporkavati, to je ta nit, bjes, taj nagon koji volim kod grdelina.

Većina bi ga zbog toga pustila, ali ja volim žestoke tiće, i po cjenu kraće zije.

I ja tako mislim.Usput ću navest i primjer mog tića,kojeg san tu već bija spominja i stavlja par batuda.Nisan ga kvalitetno snimija,inače bi stavija i više toga.
Četvrta godina je u mene,oćak,savršeno čist.Najlošija zijada,lirska ,bez kolombara mu je trojka,kako se diže naginje prema 4 ,sa svim slovima,boja i dužina je ok,fali luk, mislim da u svom životu nije nikad nastavija na ziju,niti zašporka. I na proliće ga mislin parit.Virovali ili ne tić na brokvi ,ili u lovu 3-4 ure,batuda na batudu bez loše zije(upotrijebit ću marinove riči-sve unutar jadne ocjene)
Šta mislite oće li parit?

Kratenje dzije u žestini je kao dobar dan prijatelji.
To se dogadja kod večine grdelina , ali ipak oni u početku širenja (kad smo tek počeli raditi sa njima) imaju perfektne dzije a kako idu u žestinu oni ih krate.
To je nešto što moramo znati u samom startu kad prvi put počnemo širiti pticu , dakle PREDVIDJETI.Grdelinu dozvoljavati da batuda sve dok koristi ,,bolju dziju,, , čim počne kratiti nema više on što pivati i treba ga skupljati. Mladi grdelini mogu steči naviku da koriste bolju uz puno našeg truda , stari teško ili točnije nikako.
Još ima jedan veliki problem kad gledamo samo dzije.UKLONITI SVE KOJI IMAJU LOŠIJU OD ONE KOJU ŽELIMO IMATI.....ma koliko to bolno bilo to je cjena DZIJE.
Večina sigurno neče nikada ukloniti perfektnog batudaša koji malo krati , ali ako je dzija u pitanju ...........MORA.

Moj ziju ne krati,kako se diže produžava je.Slažen se s tobom 100%.
Ti imaš iskustva u parenju,nije da ja nemam,ali tu si ti na svome,reci mi u vezi moga oćaka za vi parenja,jar ga mislin na proliće parit.
Nikad sa njim dosad nisam pokušava,ali sad moram,Nisan sa njim uspija bog zna šta izbacit,pa sam se zato odlučija parit ga.
Ako imaš kakav dobar savjet,dodro će mi doć

Angel,

Moj je sud, kad je u pitanje pjev, nije vazno i presudno samo parenje (prijenos gena) i kakve su kvalitete zensko i/ili musko? Znatno je vaznije kakvu se sredinu omoguci mladima, znaci od lezenja pa do napunjenja dvije godine. Veoma su vazna prva dva mjeseca, jer to je doba kad zensko i musko memorira pjesmu, i to mu je osnova za buducnost. Znaci, u ovom periodu mladi MORAJU slusati zeljenu pjesmu (bilo da je to ocak, ili u krajnjem slucaju CD), ako zelimo da nasa "skola ucenja" (mitarenje i prvi zimski period) imaju ikakvog ucinka na mlade.

U tvom slucaju, ocak je idealan za parenje. Ako je "u formi" smiren, i ne zesti se ko manijak kad vidi zenku (ili suparnika muskog), to su ptice predvodnice-dominantne ptice, onda je samo pitanje izbora zenke. Bilo bi najbolje da je grdelinusa kod tebe vec +18 mjeseci (najbolje iz istog kraja od kuda je i ocak, naviknuta na tvoju sredinu ali isto i na pjev muskog), tako da na odgovarajuci zov muskog reagira odekvatno, i nema "pun kajbun perja"!

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ajde, bas ce biti zanimljivo (imat cemo sta pisat dogodine) kakvi ce biti mladi?

Miljenko je napisao/la:Angel,

Moj je sud, kad je u pitanje pjev, nije vazno i presudno samo parenje (prijenos gena) i kakve su kvalitete zensko i/ili musko? Znatno je vaznije kakvu se sredinu omoguci mladima, znaci od lezenja pa do napunjenja dvije godine. Veoma su vazna prva dva mjeseca, jer to je doba kad zensko i musko memorira pjesmu, i to mu je osnova za buducnost. Znaci, u ovom periodu mladi MORAJU slusati zeljenu pjesmu (bilo da je to ocak, ili u krajnjem slucaju CD), ako zelimo da nasa "skola ucenja" (mitarenje i prvi zimski period) imaju ikakvog ucinka na mlade.

U tvom slucaju, ocak je idealan za parenje. Ako je "u formi" smiren, i ne zesti se ko manijak kad vidi zenku (ili suparnika muskog), to su ptice predvodnice-dominantne ptice, onda je samo pitanje izbora zenke. Bilo bi najbolje da je grdelinusa kod tebe vec +18 mjeseci (najbolje iz istog kraja od kuda je i ocak, naviknuta na tvoju sredinu ali isto i na pjev muskog), tako da na odgovarajuci zov muskog reagira odekvatno, i nema "pun kajbun perja"!

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ajde, bas ce biti zanimljivo (imat cemo sta pisat dogodine) kakvi ce biti mladi?

Lako mi ga je dignit u formu,voli pivat,miran je.Zato sam i naglasio da ziju produžuje kako se diže u formu ,što oće reć da se i ne žesti previše kad je u formi,
i da je smiren,takav je tić,šta mi je dobar znak za parenje.
Normalna stvar da će mladi slušat samo njega.
Pošto iden na ta j njegov gen,i ženka je sa mista odakle je i on ,jedini je problem šta ja ona od ove godine(oćakuša),ali je zato savršeno mirna i lipa.
Pesti je tu jak koliko san vidija volija bi da mi on da kakav savjet,jer baš mi je stalo da mi uspije sa njim,jer more mu se šta desit ,a da ništa nije ostavija za sobom, a takvih tića je sve manje.
Prije par godina san parija grdeline,ali nikad ovako ciljano,nego onako čisto koji oće,oće.Čuja za ciljano parenje neke cake,pa ako zna ............,recimo čuja san da ako ženka neće toga kojeg smo joj odredili,ili ako on neće,da joj se u ćibun kod nje stavi neki drugi bez veze ,a "određenog" blizu njih u malu ćibu,valjda da se izazove ljubomora , da tada ovaj "određeni" poludi od pisme,ženka ovoga novoga potiraje,on se vadi van,stavlja "određeni" i da onda napravi posa.
To mi je reka prijatelj, da mu je reka jedan star tičar koji se dugo bavi uzgojem

Miljenko je napisao/la:Angel,

Moj je sud, kad je u pitanje pjev, nije vazno i presudno samo parenje (prijenos gena) i kakve su kvalitete zensko i/ili musko? Znatno je vaznije kakvu se sredinu omoguci mladima, znaci od lezenja pa do napunjenja dvije godine. Veoma su vazna prva dva mjeseca, jer to je doba kad zensko i musko memorira pjesmu, i to mu je osnova za buducnost. Znaci, u ovom periodu mladi MORAJU slusati zeljenu pjesmu (bilo da je to ocak, ili u krajnjem slucaju CD), ako zelimo da nasa "skola ucenja" (mitarenje i prvi zimski period) imaju ikakvog ucinka na mlade.

U tvom slucaju, ocak je idealan za parenje. Ako je "u formi" smiren, i ne zesti se ko manijak kad vidi zenku (ili suparnika muskog), to su ptice predvodnice-dominantne ptice, onda je samo pitanje izbora zenke. Bilo bi najbolje da je grdelinusa kod tebe vec +18 mjeseci (najbolje iz istog kraja od kuda je i ocak, naviknuta na tvoju sredinu ali isto i na pjev muskog), tako da na odgovarajuci zov muskog reagira odekvatno, i nema "pun kajbun perja"!

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ajde, bas ce biti zanimljivo (imat cemo sta pisat dogodine) kakvi ce biti mladi?

Miljenko samo jedno kratko pitanje imam za tebe! Da li si ikad izvodio mlade štigliće?

Carduel je napisao/la:

Miljenko je napisao/la:Angel,

Moj je sud, kad je u pitanje pjev, nije vazno i presudno samo parenje (prijenos gena) i kakve su kvalitete zensko i/ili musko? Znatno je vaznije kakvu se sredinu omoguci mladima, znaci od lezenja pa do napunjenja dvije godine. Veoma su vazna prva dva mjeseca, jer to je doba kad zensko i musko memorira pjesmu, i to mu je osnova za buducnost. Znaci, u ovom periodu mladi MORAJU slusati zeljenu pjesmu (bilo da je to ocak, ili u krajnjem slucaju CD), ako zelimo da nasa "skola ucenja" (mitarenje i prvi zimski period) imaju ikakvog ucinka na mlade.

U tvom slucaju, ocak je idealan za parenje. Ako je "u formi" smiren, i ne zesti se ko manijak kad vidi zenku (ili suparnika muskog), to su ptice predvodnice-dominantne ptice, onda je samo pitanje izbora zenke. Bilo bi najbolje da je grdelinusa kod tebe vec +18 mjeseci (najbolje iz istog kraja od kuda je i ocak, naviknuta na tvoju sredinu ali isto i na pjev muskog), tako da na odgovarajuci zov muskog reagira odekvatno, i nema "pun kajbun perja"!

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ajde, bas ce biti zanimljivo (imat cemo sta pisat dogodine) kakvi ce biti mladi?

Miljenko samo jedno kratko pitanje imam za tebe! Da li si ikad izvodio mlade štigliće?

Ajde carduel i ti si pozvan da mi daš savjet

angel je napisao/la:

Carduel je napisao/la:

Miljenko je napisao/la:Angel,

Moj je sud, kad je u pitanje pjev, nije vazno i presudno samo parenje (prijenos gena) i kakve su kvalitete zensko i/ili musko? Znatno je vaznije kakvu se sredinu omoguci mladima, znaci od lezenja pa do napunjenja dvije godine. Veoma su vazna prva dva mjeseca, jer to je doba kad zensko i musko memorira pjesmu, i to mu je osnova za buducnost. Znaci, u ovom periodu mladi MORAJU slusati zeljenu pjesmu (bilo da je to ocak, ili u krajnjem slucaju CD), ako zelimo da nasa "skola ucenja" (mitarenje i prvi zimski period) imaju ikakvog ucinka na mlade.

U tvom slucaju, ocak je idealan za parenje. Ako je "u formi" smiren, i ne zesti se ko manijak kad vidi zenku (ili suparnika muskog), to su ptice predvodnice-dominantne ptice, onda je samo pitanje izbora zenke. Bilo bi najbolje da je grdelinusa kod tebe vec +18 mjeseci (najbolje iz istog kraja od kuda je i ocak, naviknuta na tvoju sredinu ali isto i na pjev muskog), tako da na odgovarajuci zov muskog reagira odekvatno, i nema "pun kajbun perja"!

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ajde, bas ce biti zanimljivo (imat cemo sta pisat dogodine) kakvi ce biti mladi?

Miljenko samo jedno kratko pitanje imam za tebe! Da li si ikad izvodio mlade štigliće?

Ajde carduel i ti si pozvan da mi daš savjet

Uzastopce, zadnje cetiri godine. Nazalost, samo 2-4 ptice godisnje (jedno gnjijezdo). Uvik radio sa divljim pticama, koje ti ili neko drugi sa ovog foruma nebi ni pogledali, a kamoli stavili u cibu. Eto, toliko, da se zna (ali to vec mnogi ovdje i znaju).

angel je napisao/la:

Ajde carduel i ti si pozvan da mi daš savjet

O tome ćemo popričati kad svratiš kod mene pa da izvučemo koje gnijezdo od tog pivača jer šteta je da propadne. Treba čovjeku desetljeće pa da se izbori za nekog koji odudara od ostalih pa ga je šteta pustiti kad ga se ima. Imao sam pticu 2000. godine i poslije toga ništa. Bude uvijek tu i tamo nešto ali daleko je to od pravoga. Dobro si ti meni nedavno rekao da ima tu teorije i previše. Slažem se s tobom, ali ni drugi ne odudaraju baš nešto posebno. Zajebana je ovo stvar! Pozzz

Carduel je napisao/la:

angel je napisao/la:

Ajde carduel i ti si pozvan da mi daš savjet

O tome ćemo popričati kad svratiš kod mene pa da izvučemo koje gnijezdo od tog pivača jer šteta je da propadne. Treba čovjeku desetljeće pa da se izbori za nekog koji odudara od ostalih pa ga je šteta pustiti kad ga se ima. Imao sam pticu 2000. godine i poslije toga ništa. Bude uvijek tu i tamo nešto ali daleko je to od pravoga. Dobro si ti meni nedavno rekao da ima tu teorije i previše. Slažem se s tobom, ali ni drugi ne odudaraju baš nešto posebno. Zajebana je ovo stvar! Pozzz

OK.Još nisam siguran idem li gore(reka san ti ne ovisi samo o meni),ako budem javit ću ti čim budem siguran.

angel je napisao/la:

Carduel je napisao/la:

angel je napisao/la:

Ajde carduel i ti si pozvan da mi daš savjet

O tome ćemo popričati kad svratiš kod mene pa da izvučemo koje gnijezdo od tog pivača jer šteta je da propadne. Treba čovjeku desetljeće pa da se izbori za nekog koji odudara od ostalih pa ga je šteta pustiti kad ga se ima. Imao sam pticu 2000. godine i poslije toga ništa. Bude uvijek tu i tamo nešto ali daleko je to od pravoga. Dobro si ti meni nedavno rekao da ima tu teorije i previše. Slažem se s tobom, ali ni drugi ne odudaraju baš nešto posebno. Zajebana je ovo stvar! Pozzz

OK.Još nisam siguran idem li gore(reka san ti ne ovisi samo o meni),ako budem javit ću ti čim budem siguran.

OK.

Carduel, cini mi se da se i ti "pretvaras" ko Veliki Mestar od uzgoja grdelina!

Ajde, da cuju i ostali koko ces ti to "izvuci koje gnjijezdo"?

Mozda ces putem modernih metoda...umjetne oplodnje?

Miljenko je napisao/la:Carduel, cini mi se da se i ti "pretvaras" ko Veliki Mestar od uzgoja grdelina!

Ajde, da cuju i ostali koko ces ti to "izvuci koje gnjijezdo"?

Mozda ces putem modernih metoda...umjetne oplodnje?

Ma kakav meštar moj Miljenko! Ako uspijem 2 - 4 ptice izvuć godišnje to je za mene uspjeh i to veliki. Ja sam relativno novi u svemu ovome. Vi ste ovo već davno prevazišli. Moram još mnogo toga naučiti od meštara da bi nešto napravio po pitanju uzgoja štiglića. Bit će nešto i od mene, nadam se!

A što se tiče "izvući koje gnijezdo" to ti ja u programu pritisnem copy > paste pa na početku ili kraju se čuje da ima nešto.

Carduel, ajde nadji nekog drugog da ti “sisa veslo”!

PS: ”O tome ćemo popričati kad svratiš kod mene pa da izvučemo koje gnijezdo od tog pivača jer šteta je da propadne.”

Ako imas nesto za rec ….reci!

Jednog dana ce dida Mraz, donijet i meni tica .Pozuri dide, ljubin ti sanke

Miljenko je napisao/la:

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ovo mi je odlična teorija! Bože, kako je lako prepoznati dobru divlju žensku sa dobrim pedigreom. Za svaki slučaj dobro je imati 10 - 20 pa možda bude koja mirnija od mirnije.

Što se tiče mirnoće ptice postoji "prirodna" i "umjetna" socijalizacija. Ptice, čiji je životni prostor vezan za ljude, su puno mirnije od ptica koje su na izoliranim područjima pa zato se i dešava da imamo ptice mirnijeg i "divljeg" ponašanja. A kod "umjetne" socijalizacije smirivamo ptice na način da ih malo držimo na podu gdje se svakodnevno prolazi, pa kasnije ptice podignemo da budu u visini očiju kad sjedimo, kad se družimo s njima (što više to bolje) treba ih što manje uznemiravati, bez naglih pokreta i odstranjivanja "zlih" očiju (babe vračare).

Primjer prirodne socijalizacije: Na visini od cca 3 m par štiglića je napravio gnijezdo (7 mjesec) i uspješno othranio 4 mlada. Mjesto koje su izabrali za gniježđenje nalazi se tik uz školu, kraj kojeg prođe dnevno 2000 djece i na stotine auta. Udaljeno je od trgovine svega 5 metara. Par je toliko pitom da im se može približiti na svega nekoliko metara da se uopće ne prepadnu. Iz ovog se može vidjeti da par koristi prisutnost ljudi da bi se zaštitio od prirodnih neprijatelja. Sve je ovo lijepo za vidjeti, ali kvalitet pjesme "starca - očaka" nije za čuti. Ženka je pitoma isto ali kako znati koje je kvalitete (perje ne pjeva). Da li po tome što je mirna!? Mislim da ovo nije formula uspjeha ako se štiglići uzgajaju radi pjesme. Do godine se može desiti da Angel izvede 3 gnijezda ali da mu niti jedan malac ne bude kvalitete očaka. Ovo je već isprobano sa očakom koji je dao 25 potomaka a da niti jedan njegov mladi nije dostigao njegovu kvalitetu. Bilo je tu i mirnih i plašljivih ženki ali nažalost nije bilo rezultata u pjevu. Mladi su cijelo vrijeme bili u volijeri koja je podijeljena na dva dijela, u jednom starci u drugom mladi. Možda je okolina zaslužna zašto se nije dobio rezultat!?







Ako su ptice dobro pripremljene onda rade i mirnije i divlje ženke s naglaskom da trebamo više paziti kako se ponašamo dok smo u kontaktu s pticom. Imao sam slučajeva kod ženki "divljeg - plašljivog" ponašanja da bi se često podizale s gnijezda ako bi se netko nepoznat pojavio u blizini volijere i ovo bi ponašanje trajalo sve dok se ne izlegu mladi. Nakon toga se ponašanje ženki drastično mijenja. Od plašljive ptice do brižne majke koja bi napadala moju ruku kad bi uzimao mlade da ih prstenujem. Mislim da PESTI zna o čemu govorim.

Pozzz

P.S: Neslaganje u mišljenju s gosp. Miljenkom, ništa osobno.

Dax BG je napisao/la:Jednog dana ce dida Mraz, donijet i meni tica .Pozuri dide, ljubin ti sanke

Dobar si čoek! Kad bude za podjelu misli i na mene. Možda i mene zapadne koji pravi, samo ne bi volio da nekome bude žao!

Carduel je napisao/la:

Miljenko je napisao/la:

Ja bih se opredjelio za "divlju zensku", a ne onu iz uzgoja, ako joj ne znas pedigre! Kako prepoznati dobru divlju zensku? Uhvati ih pet-sest, i vidi koja je najsmirenija (malo veci kajbun) nakon dva-tri tjedna? Tu odvoji!

Ovo mi je odlična teorija! Bože, kako je lako prepoznati dobru divlju žensku sa dobrim pedigreom. Za svaki slučaj dobro je imati 10 - 20 pa možda bude koja mirnija od mirnije.



P.S: Neslaganje u mišljenju s gosp. Miljenkom, ništa osobno.

Nije potrebna velika filozofija (ni teorija) da se prepozna (kad su divlje u pitanje) "mirnija" od "manje mirnije" ptice.

Sto se tice pedigrea, vrlo malo se zna DA LI, KOLIKO i KAKO, domestifikacija grdelina ima utjecaja na njegov pjev. Dasadasnji rezultati navjescuju da IMA. "Pedigre" divlje ili domestificirane zenke moze se ocjeniti prema tonu zova kad "koketira" s muskim.

Miljenko je napisao/la:

Nije potrebna velika filozofija (ni teorija) da se prepozna (kad su divlje u pitanje) "mirnija" od "manje mirnije" ptice.

Ma nema tu pameti, nije nitko slijep da vidi koja je "mirnija" od "manje mirnije" ptice.

Miljenko je napisao/la:Sto se tice pedigrea, vrlo malo se zna DA LI, KOLIKO i KAKO, domestifikacija grdelina ima utjecaja na njegov pjev. Dasadasnji rezultati navjescuju da IMA. "Pedigre" divlje ili domestificirane zenke moze se ocjeniti prema tonu zova kad "koketira" s muskim.

Nadovezat ću se samo na riječ IMA. Mišljenja sam da će sve ići u pravcu isto kao što je išlo s kanarincima pjesme. Ne vidim s ove perspektive da bi se mogla izmišljati topla voda. Radit će se stroga selekcija, parit će se samo kvalitetne jedinke i tako napredovati u pjesmi. Nekome će poći od ruke da stvori dobro matično jato. Mislim da nije sve izgubljeno.

Ako vec kod kanarinaca pjesme, na kvalitet pjeva uticu geni djeda (oca kanarinke) u ovom slucaju, zasto ne pokusati i kod stiglica? Ionako ce biti potrebno 2-3 godine strpljivog rada da se dodje do stidljivih rezultata. Kome se posreci prije-eto srece.

Dax BG je napisao/la:Ako vec kod kanarinaca pjesme, na kvalitet pjeva uticu geni djeda (oca kanarinke) u ovom slucaju, zasto ne pokusati i kod stiglica? Ionako ce biti potrebno 2-3 godine strpljivog rada da se dodje do stidljivih rezultata. Kome se posreci prije-eto srece.

Slažem se Dax BG s tobom. I štiglić ima pretke tako da je sigurno da će u nekom ti geni i proraditi.

Ne znam kako će ovo zvučati ali i priroda je počela s nule. Ne vjerujem da su štiglići ovako lijepo pjevali tada. Bilo je potrebno ohoho vremena da se izbace tići koji su kvalitetom odudarali od svih ostalih. Čovjeku je trebalo puno manje vremena da to uništi i poremeti ravnotežu. Siguran sam da se još uvijek na nekim terenima krije pogodan materijal za uzgoj samo ga treba pronaći. Krajnje je vrijeme da se pozabavimo ovim stvarima i da jednom složno krenemo u istom pravcu. Vremena selekcije pjevača je prošla (bez njihovog uzgoja), jednostavno moramo se posvetiti uzgoju da probamo sačuvati ovo što je ostalo.

Fala Bogu, na internetu se može pronaći masu članaka o uzgoju štiglića pa mislim da nije teško krenuti u ovom pravcu.

Evo primjer gosp. Paul Pütz koji je 1997. godine od 35 parova štiglića dobio 225 mladih ptica.

To je u prosjeku 6,43 mlada po jednom paru.

Ne možemo govoriti o nekom ozbiljnom uzgoju ako pokušavamo s jednim ili dva para godišnje. Nema uzgajivača koji se nije razočarao (i) godinama ako radi s jednim ili dva para. Od toga nema ništa i mislim da je u ovom slučaju faktor sreće presudan. Moramo nekako doći do 5 - 10 parova da bi se nešto napravilo. Naravno ovo će raditi onaj tko ima vremena, prostora i naravno financije da zatvori sve ovo.