Video Klipovi

baltic je napisao/la:

lord189 je napisao/la:

baltic je napisao/la:https://www.youtube.com/watch?v=NRBvUL1W2Qk

aiii kazete sta se raspivala

Je Je lorde ovo gdje krr frr to je moja zenka a gdje ziju stavlja to je kaseta

dobra kaseta ..DOBRA..!! hehe

Dabog da ti svi pivali to Balta haahahh.........

evo dvi mp3 datoteke,pa koga zanima more skinit...

http://www.faunaautoctona.com/viewtopic.php?f=7&t=1438

toni ilići je napisao/la:prika jedini ti i zoran stavljate svoje tice,a ovi drugi samo kritikuju.

Prika nek se osladjuju sa kritikama valjda ce mo i od kriticara ponesto cuti

Njihovi su u podrumima zajedno uzgajaju šanpinjone ,meso suše i grdeline školuju pa ne smiju ih vadit dok to sve ne sazdrije

baltic je napisao/la:https://www.youtube.com/watch?v=NRBvUL1W2Qk

vidi baltazara i plavog paravana za zatamnjivanje, jos malo pa ce se ulit more u zenicu pa ce biti ono > gdje si bio na moru? = u Zenici , kako je bilo? > sve dobro, samo "plaza dalekooo"

EUMO hahaha.... Balta najači si...za tebe će uvik bit stolica da imaš pogled na brokvu i "stiničku" zijadu na mliko

baltic je napisao/la:

toni ilići je napisao/la:prika jedini ti i zoran stavljate svoje tice,a ovi drugi samo kritikuju.

Prika nek se osladjuju sa kritikama valjda ce mo i od kriticara ponesto cuti

Njihovi su u podrumima zajedno uzgajaju šanpinjone ,meso suše i grdeline školuju pa ne smiju ih vadit dok to sve ne sazdrije

pa kako ja pršute držin

Ćaća mi je izgubija volju za ovin forumom ,pa ću ja malo umisto njega.
Da mi je dva tića,pa san ja malo snima.Svoje neda.Dozvolija mi je stavit,a ko bi smija da nije.Stavit ću ako buden zna,a on mi neće pokaže.Reka mi je ,ti bi stavlja,aa.,pomuči se malo ako misliš

https://www.youtube.com/watch?=v6GgkaBWj

angelo je napisao/la:Ćaća mi je izgubija volju za ovin forumom ,pa ću ja malo umisto njega.
Da mi je dva tića,pa san ja malo snima.Svoje neda.Dozvolija mi je stavit,a ko bi smija da nije.Stavit ću ako buden zna,a on mi neće pokaže.Reka mi je ,ti bi stavlja,aa.,pomuči se malo ako misliš

https://www.youtube.com/watch?=v6GgkaBWj

Pozzzzz!

Ovaj link ne radi, ja ga ne mogu otvoriti, je li neko uspio?

ja ne...počme učitavanje i onda izbaci bez veze na neku stranicu...

[quote="EUMOx"]

bizar je napisao/la:

pavao je napisao/la:
-Također je g. Ćubelić u polumraku (bez svijetla, ljeti) pario grdeline bez problema (uz dobru pripremu ptica).

Mozda su bili na drogi ili nekoj zescoj rakiji,cim se pare u polumraku

Dobra priprema + polumrak, dvije tacke koje se nedodiruju

Poštovani člane uvijek sam pisao i govorio da je u uzgoju sve dozvoljeno, ovim putem dopunjavam i dodajem sve osim droge.

Sve što je napisao jedan od članova foruma, ( ne znam mu identitet ) o mom uzgoju, prostoru i uvjetima je točno.

Za uzgoj ptica, naročito za uzgoj ptica faune potrebno je imati parove, prilagoditi ih na prostor i znati puno o tim pticama i njihovu životu u prirodi.

Zbog zakonskih propisa ne uzgajam više te ptice.

Želim ti puno uspjeha u uzgoju i školovanju ovih i sličnih ptica.

[quote="CUBA"][quote="EUMOx"]

bizar je napisao/la:

pavao je napisao/la:
-Također je g. Ćubelić u polumraku (bez svijetla, ljeti) pario grdeline bez problema (uz dobru pripremu ptica).

Mozda su bili na drogi ili nekoj zescoj rakiji,cim se pare u polumraku

Dobra priprema + polumrak, dvije tacke koje se nedodiruju

Poštovani člane uvijek sam pisao i govorio da je u uzgoju sve dozvoljeno, ovim putem dopunjavam i dodajem sve osim droge.

Sve što je napisao jedan od članova foruma, ( ne znam mu identitet ) o mom uzgoju, prostoru i uvjetima je točno.

Za uzgoj ptica, naročito za uzgoj ptica faune potrebno je imati parove, prilagoditi ih na prostor i znati puno o tim pticama i njihovu životu u prirodi.

Zbog zakonskih propisa ne uzgajam više te ptice.

Želim ti puno uspjeha u uzgoju i školovanju ovih i sličnih ptica.

Poštovani, g.Ćuba,
Na početku Vam se ispričavam što sam Vas doveo u situaciju da Vi morate nekome dokazivati-govoriti da je napisano "točno".
To sam ja napisao Bizar, ili Goran S., te sam ti se javno zahvalio da si mi poklonio navedenu prstenovanu ženku -grdelinušu(jedan sam od rijetkih koji je stavio br.mobitela javno na forum).
A replicirao je gospodin Eumox, što se i vidi iz Vašeg posta.
Usput bih spomenuo, da uvijek ima "onih" kojima treba "nešto" dokazivati,tvrditi, obijašnjavati,uvjeravati.....zbog navedenih pomalo opada interes.
Da se primjetiti po učestalosti javljanja : Marin, Vinko, ja ( Bizar)......ovo mi je PRVI post u dvadeset dana, vezan za temu o pticama.
Želim puno uspjeha svima forumašima....mogu slobodno (prvi) čestitati Božić i Novu, jer se neću više javljati ne teme o pticama (ovo je javljanje g.Ćuba bilo samo obijašnjenje zbog Vas).

Hvala bizar sad znam o kome se radi, puno pozdrava i nadam se da ćeš uspjet u svojim nastojanjima.

Za nevjerne Tome koje interesira ova materija stavljam jedan davno objavljeni članak u Batudi u nadi da će im pomoći o daljnjem rasvjetljavanju ove materije.


Pozdrav svima.

UZGOJ ČEŠLJUGARA U KUĆI
( Batuda 2002 broj 4. stranica 16 / 17 )



U posljednje vrijeme, češće nego prije, u našim se novinama pojavljuje dosta članaka
o krivolovu ptica pjevica. Najčešće se radi o našim najpopularnijim pticama češljugarima.


Pri tome lovci ovih ptica često postaju lovina, pa postaje upitno tko je lovac a tko lovina.


U prethodnom broju Batude objavljen je izvod iz odštetnog cjenika Državne uprave za
zaštitu kulture i prirodne baštine iz kojeg je vidljivo kolike su kazne za nabava ptica, njihovo
ubijanje i držanje.


U Dalmaciji je češljugar tradicija, nabava i držanje tih ptica u kućama mnogo je stariji od svih zakona u bivšoj državi i novih zakona u Hrvatskoj.
Bez obzira na zakonske propise, ova tradicija neće tako brzo nestati.


Ovim člankom posjetio bih ljubitelje češljugara i uzgajatelje ptica da postoji način da zadovolje
svoju ljubav prema držanju češljugara, a da ih ne love i ne krše zakon, jer zaista nekontrolirani
nabava ptica pjevica ne vodi ničemu dobrom.


Nadam se da će se držanje i nabava ovih ptica regulirati na neki bolji način, kao što je to i u drugim
naprednijim europskim zemljama, gdje je ova materija zakonski daleko bolje riješena.


U dosadašnjim Batudama češljugar je često obrađivan. Pisano je o njegovu izgledu, pjevu i
takmičarskim klasama na našim izložbama. Međutim, malo je pisano o njegovom kućnom uzgoju.


Za razliku od drugih ptica faune Europe, češljugar je dosta jednostavan za uzgoj, te nije potrebno veliko iskustvo i znanje.
Posljednjih nekoliko godina selektivno uzgajam češljugare da bih stekao saznanja o genetskom nasljeđivanja pjeva. Iako ih prstenujem propisanim prstenima, ne izlažem ih na izložbama.


Paralelno uzgajam ptice u vanjskoj velikoj volijeri i u zatvorenom, dosta skučenom prostoru i krletki koja je identična za uzgoj kanarinaca. U oba slučaja ptice se legu jednako dobro. Kao što sam već naveo, uzgoj nije kompliciran.


Najvažnije je odabrati parove. Ptice moraju biti mirne i dobro adaptirane na krletku (najbolje su ptice koje su i same izležene u krletki). Odabrani par treba staviti zajedno u krletku i to što je moguće prije.
U jednoj krletki, bez obzira radi li se o letarki ili manjoj krletki, preporučljivo je staviti samo
jedan par. Izbor parova je najva.niji faktor uspješnog uzgoja.


Analizirajući vrstu gnijezda i mjesto za gnijezdo, došao sam do zaključka, u koliko ima
više gnijezda u krletki, ptice najradije biraju gnijezdo koje je zaklonjeno prućem, te koje se
nalazi u uglu krletke odakle ptica ima dobar pregled, a zaklonjena je od vanjskih pogleda.


Na takvo mjesto u vanjskoj volijeri stavljao sam pletena gnijezda, plastična kao za kanarinace,
pa čak i žičana gnijezda bez postave.
Različiti parovi su birali isto mjesto, iz čega se da zaključiti da je mjesto za gnijezdo važnije od
vrste gnijezda.


U zatvorenom prostoru u krletku sam stavio unutarnje gnijezdo na jednu stranu krletke, te maskirao prućem. Par ga je prihvatio i uspje.no odgojio mlade u njemu.


Parovi se pripremaju slično kao i kanarinci, s tom razlikom što im je potrebna veća količina
zeleni, naročito zeleni koja je propupala (razne vrste blitve, kupusa, kostriša, koprive itd.).


Dobro je i proklijalo sjeme. Moj uzgoj se bazirao na standardnoj mekoj hrani za kanarince s
dodatkom malo maka i nigera. Za pripremu i uzgoj naročito je bitno davati žive larve, ličinke
mravi, lisne uši i ličinkama brašnara.
Iako vlada mišljenje da češljugarima treba brašnjave crve komadati i davat pomiješane u mekoj hrani, iz osobnog iskustva mogu reći da oni, u koliko se naviknu, rado jede brašnjave crve.


U mome uzgoju pokazalo se da je to kompletna hrana za pripremu i uzgoj mladih. Prilikom hranjenja ptice su najradije uzimali žive brašnjave crve koje sam davao u svako doba dana, kad god sam bio kod ptica, u što su se mogli uvjeriti svi radoznalci i posjetitelji.


Iako vlada mišljenje da prilikom izbora parova treba uzeti mlade ptice, pokazale su mi se najproduktivnije dvogodišnje ptice, koje su bile potpuno adaptirane na čovjeka i krletku.
Ptice su se ponašale potpuno jednako kao i kanarinci. Ženka snese 4 - 5 jaja. Iz gnijezda sam vadio prva 2 jaja koja sam vraćao natrag u gnijezdo kad bi ženka snijela 3. jaje. Na njima je ženka normalno ležala i nakon 13 dana izlegli bi se mladi.


Nikakve medicinske preparate nisam posebno davao, ni mladim ni starim pticama, te nisam imao zdravstvenih problema u mladih ptica.
Jako je bitno da roditelji othrane svoje potomstvo, ili da majka hrani mlade prvih desetak dana, jer tada mladi dobiju imunološku zaštitu te, u principu, nemaju problema u daljnjem odrastanju. U koliko mlade othranjuje druga ptica, potrebno je u hranu dodavati, barem prvih desetak dana, probizine ili neke druge preparate da ojačamo imunološki sustav mladih ptica.


Zamijetio sam da češljugari zahtijevaju, više nego ostale ptice, posudu za kupanje i to za cijelo
vrijeme uzgoja. Pored uobičajene hrane potrebno im je davati zemlju i pijesak, koje radije uzimaju nego gotove mineralne pripravke (davao sam pticama zelen zajedno s korijenjem
i zemljom na korijenju).


Mužjaka nikako ne treba odvajati od ženke. Imao sam prilike sparivati mužjake koji su u
paru s kanarinkom razbijali jaja u gnijezdu, dok sa ženkom svoje vrste nije bilo nikakvih problema.
Ukoliko se mužjak ipak mora odvojiti, treba ga staviti u krletku pored ženke da imaju vizualni kontakt, u protivnom ženka bi napustila gnijezdo i ne bi se izlegli mladi.


Možda neki postavljaju pitanje zašto uzgajati češljugare u kući kada je mnogo jednostavnije
uloviti te ptice u prirodi. Ima više razloga za takvu odluku. Osim što se na taj način ne krši zakon, primijetio sam da ptice izležene u krletki daleko više vremena u toku godine pjevaju.
Zatim izborom roditelja možemo genetski usmjeravati i selekcionirati pjesmu, boju, veličinu i sve one karakteristike koje tražimo i zbog kojih ih uzgajamo.
Ptice ovako uzgojene jednostavnije su za daljnju reprodukciju.


Saznanja o učenju i nasljeđivanju pjesme češljugara uzgojenih u kući biti će obrađena u jednom od idućih brojeva Batude.



Ivan Ćubelić

Baš lipi tekst,svaka čast !

CUBA je napisao/la:Hvala bizar sad znam o kome se radi, puno pozdrava i nadam se da ćeš uspjet u svojim nastojanjima.

Za nevjerne Tome koje interesira ova materija stavljam jedan davno objavljeni članak u Batudi u nadi da će im pomoći o daljnjem rasvjetljavanju ove materije.


Pozdrav svima.

UZGOJ ČEŠLJUGARA U KUĆI
( Batuda 2002 broj 4. stranica 16 / 17 )



U posljednje vrijeme, češće nego prije, u našim se novinama pojavljuje dosta članaka
o krivolovu ptica pjevica. Najčešće se radi o našim najpopularnijim pticama češljugarima.


Pri tome lovci ovih ptica često postaju lovina, pa postaje upitno tko je lovac a tko lovina.


U prethodnom broju Batude objavljen je izvod iz odštetnog cjenika Državne uprave za
zaštitu kulture i prirodne baštine iz kojeg je vidljivo kolike su kazne za nabava ptica, njihovo
ubijanje i držanje.


U Dalmaciji je češljugar tradicija, nabava i držanje tih ptica u kućama mnogo je stariji od svih zakona u bivšoj državi i novih zakona u Hrvatskoj.
Bez obzira na zakonske propise, ova tradicija neće tako brzo nestati.


Ovim člankom posjetio bih ljubitelje češljugara i uzgajatelje ptica da postoji način da zadovolje
svoju ljubav prema držanju češljugara, a da ih ne love i ne krše zakon, jer zaista nekontrolirani
nabava ptica pjevica ne vodi ničemu dobrom.


Nadam se da će se držanje i nabava ovih ptica regulirati na neki bolji način, kao što je to i u drugim
naprednijim europskim zemljama, gdje je ova materija zakonski daleko bolje riješena.


U dosadašnjim Batudama češljugar je često obrađivan. Pisano je o njegovu izgledu, pjevu i
takmičarskim klasama na našim izložbama. Međutim, malo je pisano o njegovom kućnom uzgoju.


Za razliku od drugih ptica faune Europe, češljugar je dosta jednostavan za uzgoj, te nije potrebno veliko iskustvo i znanje.
Posljednjih nekoliko godina selektivno uzgajam češljugare da bih stekao saznanja o genetskom nasljeđivanja pjeva. Iako ih prstenujem propisanim prstenima, ne izlažem ih na izložbama.


Paralelno uzgajam ptice u vanjskoj velikoj volijeri i u zatvorenom, dosta skučenom prostoru i krletki koja je identična za uzgoj kanarinaca. U oba slučaja ptice se legu jednako dobro. Kao što sam već naveo, uzgoj nije kompliciran.


Najvažnije je odabrati parove. Ptice moraju biti mirne i dobro adaptirane na krletku (najbolje su ptice koje su i same izležene u krletki). Odabrani par treba staviti zajedno u krletku i to što je moguće prije.
U jednoj krletki, bez obzira radi li se o letarki ili manjoj krletki, preporučljivo je staviti samo
jedan par. Izbor parova je najva.niji faktor uspješnog uzgoja.


Analizirajući vrstu gnijezda i mjesto za gnijezdo, došao sam do zaključka, u koliko ima
više gnijezda u krletki, ptice najradije biraju gnijezdo koje je zaklonjeno prućem, te koje se
nalazi u uglu krletke odakle ptica ima dobar pregled, a zaklonjena je od vanjskih pogleda.


Na takvo mjesto u vanjskoj volijeri stavljao sam pletena gnijezda, plastična kao za kanarinace,
pa čak i žičana gnijezda bez postave.
Različiti parovi su birali isto mjesto, iz čega se da zaključiti da je mjesto za gnijezdo važnije od
vrste gnijezda.


U zatvorenom prostoru u krletku sam stavio unutarnje gnijezdo na jednu stranu krletke, te maskirao prućem. Par ga je prihvatio i uspje.no odgojio mlade u njemu.


Parovi se pripremaju slično kao i kanarinci, s tom razlikom što im je potrebna veća količina
zeleni, naročito zeleni koja je propupala (razne vrste blitve, kupusa, kostriša, koprive itd.).


Dobro je i proklijalo sjeme. Moj uzgoj se bazirao na standardnoj mekoj hrani za kanarince s
dodatkom malo maka i nigera. Za pripremu i uzgoj naročito je bitno davati žive larve, ličinke
mravi, lisne uši i ličinkama brašnara.
Iako vlada mišljenje da češljugarima treba brašnjave crve komadati i davat pomiješane u mekoj hrani, iz osobnog iskustva mogu reći da oni, u koliko se naviknu, rado jede brašnjave crve.


U mome uzgoju pokazalo se da je to kompletna hrana za pripremu i uzgoj mladih. Prilikom hranjenja ptice su najradije uzimali žive brašnjave crve koje sam davao u svako doba dana, kad god sam bio kod ptica, u što su se mogli uvjeriti svi radoznalci i posjetitelji.


Iako vlada mišljenje da prilikom izbora parova treba uzeti mlade ptice, pokazale su mi se najproduktivnije dvogodišnje ptice, koje su bile potpuno adaptirane na čovjeka i krletku.
Ptice su se ponašale potpuno jednako kao i kanarinci. Ženka snese 4 - 5 jaja. Iz gnijezda sam vadio prva 2 jaja koja sam vraćao natrag u gnijezdo kad bi ženka snijela 3. jaje. Na njima je ženka normalno ležala i nakon 13 dana izlegli bi se mladi.


Nikakve medicinske preparate nisam posebno davao, ni mladim ni starim pticama, te nisam imao zdravstvenih problema u mladih ptica.
Jako je bitno da roditelji othrane svoje potomstvo, ili da majka hrani mlade prvih desetak dana, jer tada mladi dobiju imunološku zaštitu te, u principu, nemaju problema u daljnjem odrastanju. U koliko mlade othranjuje druga ptica, potrebno je u hranu dodavati, barem prvih desetak dana, probizine ili neke druge preparate da ojačamo imunološki sustav mladih ptica.


Zamijetio sam da češljugari zahtijevaju, više nego ostale ptice, posudu za kupanje i to za cijelo
vrijeme uzgoja. Pored uobičajene hrane potrebno im je davati zemlju i pijesak, koje radije uzimaju nego gotove mineralne pripravke (davao sam pticama zelen zajedno s korijenjem
i zemljom na korijenju).


Mužjaka nikako ne treba odvajati od ženke. Imao sam prilike sparivati mužjake koji su u
paru s kanarinkom razbijali jaja u gnijezdu, dok sa ženkom svoje vrste nije bilo nikakvih problema.
Ukoliko se mužjak ipak mora odvojiti, treba ga staviti u krletku pored ženke da imaju vizualni kontakt, u protivnom ženka bi napustila gnijezdo i ne bi se izlegli mladi.


Možda neki postavljaju pitanje zašto uzgajati češljugare u kući kada je mnogo jednostavnije
uloviti te ptice u prirodi. Ima više razloga za takvu odluku. Osim što se na taj način ne krši zakon, primijetio sam da ptice izležene u krletki daleko više vremena u toku godine pjevaju.
Zatim izborom roditelja možemo genetski usmjeravati i selekcionirati pjesmu, boju, veličinu i sve one karakteristike koje tražimo i zbog kojih ih uzgajamo.
Ptice ovako uzgojene jednostavnije su za daljnju reprodukciju.


Saznanja o učenju i nasljeđivanju pjesme češljugara uzgojenih u kući biti će obrađena u jednom od idućih brojeva Batude.



Ivan Ćubelić

Kratko,jasno i poucno,

BRAVO !

https://www.youtube.com/watch?v=E592IV3W9-g
Ticari ne gubite tlo pod nogama ima nade

Sretna nova godina uz sto bolje majstore

veso09 je napisao/la:https://www.youtube.com/watch?v=uZn4ZhB7gGE

Divota,cini mi se da je datum 15.03.,ako sam dobro vidija

vrlo lipa snimka, svaka cast

seadriver je napisao/la:https://www.youtube.com/watch?v=FCVQfTm0bQo&feature=related

Ljepota!

www.youtube.com/watch?v=66UCfHxzIkQ&feature=related

ljepota, samo daleko je dan kad ce ovako po BiH da obilaze gradove i pticare.