Početna stranica
KANIBALIZAM KOD SOBNIH PTICA
Pod pojmom kanibalizma podrazumijevamo sve oblike nasilnog nanošenja ozljeda. Među pticama se nanošenje ozljeda najčešće manifestira čupanjem perja i ozljeđivanjem kože.
Uzročnici kanibalizma mogu biti različiti, a najčešće je istovremeno djelovanje više čimbenika - uzročnika kanibalizma. Uzrok može biti neadekvatna ili oskudna ishrana, nehigijenski uvijeti smještaja, zrak zagađen ugljičnim dioksidom ili amonijakom, prejako osvjetljena prostorija, prenapučen prostor za boravak ptica, neusklađen spolni ciklus ženki. Navedeni ciklusi nisu poredani po važnosti ili prema učestalosti pojavljivanja, već su dani kao najčešći uzročnici kanibalizma, što ne isključuje i druge uzročnike.
Čupanje mladih od strane ženke najčešća je pojava kanibalizma s kojim se susrećemo. Ovaj se vid javlja kod ženki kod kojih dolazi nagon za parenje prije nego je završio prethodni ciklus izvođenja mladih iz gnijezda. U potrebi za zadovoljavanjem nagona za građenjem novog gnijezda, ženka poseže za perjem mladih kao materijalom za gnijezdo. Ishrana je u to vrijeme rijeđi uzročnik kanibalizma jer se u tom periodu skoro kod svih uzgajivača ženke s mladima najbolje hrane. Moglo bi se pomisliti da ta obilna ishrana potiče kod ženke spolni nagon, što nije istina. Uzrok je najčešće intenzivno i predugo svjetlo u prostoru gdje se ženka nalazi i sa često pridruženim uzrocima deficitarne prehrane, te u manjim elementima i nehigijenski smještaj. Intenzitet i produženo trajanje svjetla utječu na ubrzavanje metabolizma, što uzrokuje prijevremenu pojavu spolnog nagona i nervozu ženki. Nezadovoljenje u nekim elementima može biti uzrok da ženka čupanjem i jedenjem perja pokušava zadovoljiti te potrebe.
Posljedica ove pojave vrlo često je gubitak mladih iz tog legla, a ženka stiče naviku čupanja perja, i to s istog dijela tijela mladih ptica. Otklanjanje uzroka i brza reakcija uzgajivača da spriječi jače čupanje može spasiti mlade ptice i zadržati ženku u daljnjem rasplodu bez trajne loše navike čupanja mladih. Preporučeni intenzitet svijetla je oko 2,5 W po m2 podne površine, a ženku treba premjestiti u predio s manjim intenzitetom svjetla. Pritom svjetlo ne smije direktno padati na gnijezdo s mladima. Ukoliko se to ne može izvesti, potrebno je zsaijeniti svjetlo ili promijeniti sijalicu ili sijalicu obojiti plavom bojom jer plavo svjetlo djeluje smirujuće.
Ishranu mladih ptica treba poboljšati hranom koja zadovoljava hranidbene potrebe mladih ptica. Ukoliko nismo u mogučnosti ženkama osigurati visokokvalitetnu hranu potrebno je na pristupačnom mjestu u krletci osigurati dovoljno materijala za gradnju novog gnijezda. Isto tako treba staviti i sipinu kost koja će zadovoljiti povećanu potrebu za mineralima u sljedećem periodu nešenja jaja, a zabava koju ptica ima prilikom konzumacije iste djeluje smirujuće. Poželjno je davati i voće, povrće, naklijalo sjemenje i slično.
Nije dokazano da je pojava čupanja mladih nasljedna osobina, ipak, pri selekcijitreba odabirati mlade ženke od majki koje nisu čupale perje.Osobno iskustvo ide u prilog ovoj preporuci, mada ona ne dokazuje nasljednost kanibalizma jer se on može pojaviti i kod ženki koje provjereno nisu čupale mlad.
Kod volijerskog držanja ptica pojava međusobnog čupanja je dosta složena problematika. Ovu pojavu treba preventivnim mjerama spriječiti, a kad se pojavi, najhitnije je treba rješavati kako mlade ptice ne bi stekle lošu naviku čupanja perja.
Da bi uočili što je uzrok toj pojavi, problemu moramo pristupiti analitički, sistemom eliminacije uzroka. Najčešći uzroci su ambijentalni uvjeti držanja ptica, loša i jednolična prehrana, paraziti ili vanjski nametnici. borba protiv ove pojave uključuje otklanjanje uzroka, smanjenje broja ptica u jednom prostoru, reguliranje intenziteta svjetla, poboljšanje prehrane, poboljšavanje provjetravanje prostorija, redovito osiguravanje vode za kupanje mladih koji su u različitim stupnjevima mitarenja (različite starosti), odstranjivanje povrijeđenih ptica, poboljšavanje higijene, spriječavanje nametnika da dođu u prostor za ptice, oslobađanje od vanjskih nametnika (tekuti) i drugo. Ukoliko sve poduzete mjere ne daju rezultat, pticama treba dati rastvor kuhinjske soli u koncentraciji od 0,9 % u trajanju 3 - 5 dana.Efekt ove mjere je uvijek vidljiv i može se ponovitinakon tjedan dana, ali to ne isključuje obavezno otklanjanje ostalih uzročnika kanibalizma i provođenje gore navedenih mjera. Preuzeto sa stranica ZG društva
Pod pojmom kanibalizma podrazumijevamo sve oblike nasilnog nanošenja ozljeda. Među pticama se nanošenje ozljeda najčešće manifestira čupanjem perja i ozljeđivanjem kože.
Uzročnici kanibalizma mogu biti različiti, a najčešće je istovremeno djelovanje više čimbenika - uzročnika kanibalizma. Uzrok može biti neadekvatna ili oskudna ishrana, nehigijenski uvijeti smještaja, zrak zagađen ugljičnim dioksidom ili amonijakom, prejako osvjetljena prostorija, prenapučen prostor za boravak ptica, neusklađen spolni ciklus ženki. Navedeni ciklusi nisu poredani po važnosti ili prema učestalosti pojavljivanja, već su dani kao najčešći uzročnici kanibalizma, što ne isključuje i druge uzročnike.
Čupanje mladih od strane ženke najčešća je pojava kanibalizma s kojim se susrećemo. Ovaj se vid javlja kod ženki kod kojih dolazi nagon za parenje prije nego je završio prethodni ciklus izvođenja mladih iz gnijezda. U potrebi za zadovoljavanjem nagona za građenjem novog gnijezda, ženka poseže za perjem mladih kao materijalom za gnijezdo. Ishrana je u to vrijeme rijeđi uzročnik kanibalizma jer se u tom periodu skoro kod svih uzgajivača ženke s mladima najbolje hrane. Moglo bi se pomisliti da ta obilna ishrana potiče kod ženke spolni nagon, što nije istina. Uzrok je najčešće intenzivno i predugo svjetlo u prostoru gdje se ženka nalazi i sa često pridruženim uzrocima deficitarne prehrane, te u manjim elementima i nehigijenski smještaj. Intenzitet i produženo trajanje svjetla utječu na ubrzavanje metabolizma, što uzrokuje prijevremenu pojavu spolnog nagona i nervozu ženki. Nezadovoljenje u nekim elementima može biti uzrok da ženka čupanjem i jedenjem perja pokušava zadovoljiti te potrebe.
Posljedica ove pojave vrlo često je gubitak mladih iz tog legla, a ženka stiče naviku čupanja perja, i to s istog dijela tijela mladih ptica. Otklanjanje uzroka i brza reakcija uzgajivača da spriječi jače čupanje može spasiti mlade ptice i zadržati ženku u daljnjem rasplodu bez trajne loše navike čupanja mladih. Preporučeni intenzitet svijetla je oko 2,5 W po m2 podne površine, a ženku treba premjestiti u predio s manjim intenzitetom svjetla. Pritom svjetlo ne smije direktno padati na gnijezdo s mladima. Ukoliko se to ne može izvesti, potrebno je zsaijeniti svjetlo ili promijeniti sijalicu ili sijalicu obojiti plavom bojom jer plavo svjetlo djeluje smirujuće.
Ishranu mladih ptica treba poboljšati hranom koja zadovoljava hranidbene potrebe mladih ptica. Ukoliko nismo u mogučnosti ženkama osigurati visokokvalitetnu hranu potrebno je na pristupačnom mjestu u krletci osigurati dovoljno materijala za gradnju novog gnijezda. Isto tako treba staviti i sipinu kost koja će zadovoljiti povećanu potrebu za mineralima u sljedećem periodu nešenja jaja, a zabava koju ptica ima prilikom konzumacije iste djeluje smirujuće. Poželjno je davati i voće, povrće, naklijalo sjemenje i slično.
Nije dokazano da je pojava čupanja mladih nasljedna osobina, ipak, pri selekcijitreba odabirati mlade ženke od majki koje nisu čupale perje.Osobno iskustvo ide u prilog ovoj preporuci, mada ona ne dokazuje nasljednost kanibalizma jer se on može pojaviti i kod ženki koje provjereno nisu čupale mlad.
Kod volijerskog držanja ptica pojava međusobnog čupanja je dosta složena problematika. Ovu pojavu treba preventivnim mjerama spriječiti, a kad se pojavi, najhitnije je treba rješavati kako mlade ptice ne bi stekle lošu naviku čupanja perja.
Da bi uočili što je uzrok toj pojavi, problemu moramo pristupiti analitički, sistemom eliminacije uzroka. Najčešći uzroci su ambijentalni uvjeti držanja ptica, loša i jednolična prehrana, paraziti ili vanjski nametnici. borba protiv ove pojave uključuje otklanjanje uzroka, smanjenje broja ptica u jednom prostoru, reguliranje intenziteta svjetla, poboljšanje prehrane, poboljšavanje provjetravanje prostorija, redovito osiguravanje vode za kupanje mladih koji su u različitim stupnjevima mitarenja (različite starosti), odstranjivanje povrijeđenih ptica, poboljšavanje higijene, spriječavanje nametnika da dođu u prostor za ptice, oslobađanje od vanjskih nametnika (tekuti) i drugo. Ukoliko sve poduzete mjere ne daju rezultat, pticama treba dati rastvor kuhinjske soli u koncentraciji od 0,9 % u trajanju 3 - 5 dana.Efekt ove mjere je uvijek vidljiv i može se ponovitinakon tjedan dana, ali to ne isključuje obavezno otklanjanje ostalih uzročnika kanibalizma i provođenje gore navedenih mjera. Preuzeto sa stranica ZG društva
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)
