SPLITSKA TRADICIJA PJEVA

Je, to je standard šta su oni postavili djelove pjesme.

Svatko ima svoje ideje, neko voli malo ljevo, malo desno, ali ovo šta je postavljeno je centar i glavna abeceda.

svaki zamisljeni standard je NESTO IDEALNO,medutim mi to nemamo i ne mozemo imati.Grdelin za izgled po idealnom standardu ima 100 bodova.Maximum koji dobije na ocjeni je 93 i tu je kraj i po standardu i visini ocjene.Tako ti je prijatelju i u pjesmi.Idealni standard bi treba bit nedostizan sa svim svojim i manama.To bi treba bit neki cilj. A nisam vidija da je do njega netko dosao.

Miljenko je napisao/la:

Dean je napisao/la:ma po meni je bez veze forsirat nekakvu pjesmu...imamo divlju pticu sa svojom pjesmom i takva bi trebala i biti ali...

Ne kazem ja nista o forsiranju. Neki (mnogi) su opsjednuti zijadama, ja ne. Cilj je da se pjesma (prirodna) obogati sa sto manje "uplitanja" na njegovu prirodu i mogucnosti.

Veliki pozdrav Miljenko
Uvjek su mi zanimljive vase rasprave i naravno konstruktivne.Kazete volite prirodnu pjesmu.Ok.Slazem se s vama.A dali biste bili ljubazni da mi opisete sta volite da pjeva grdelin a ne koristeci terminologiju SPLITSKE TRADICIJE PJEVA?

da ovo je forum o mačkama .....sakrivajte ljudi pjevače....ha ha

malinois je napisao/la:

Miljenko je napisao/la:

Dean je napisao/la:ma po meni je bez veze forsirat nekakvu pjesmu...imamo divlju pticu sa svojom pjesmom i takva bi trebala i biti ali...

Ne kazem ja nista o forsiranju. Neki (mnogi) su opsjednuti zijadama, ja ne. Cilj je da se pjesma (prirodna) obogati sa sto manje "uplitanja" na njegovu prirodu i mogucnosti.

Veliki pozdrav Miljenko
Uvjek su mi zanimljive vase rasprave i naravno konstruktivne.Kazete volite prirodnu pjesmu.Ok.Slazem se s vama.A dali biste bili ljubazni da mi opisete sta volite da pjeva grdelin a ne koristeci terminologiju SPLITSKE TRADICIJE PJEVA?

Bog svima,

Meni su jos uvije u sjecanju grdelini (recami) iz djetinstva kada smo u Komizi i na Bisevo hvatali ptice. U ono vrijeme dobar grdelin bi pjevao po sebi (cisto vislanje i pletenje), a kad bi osjetio grdelina u zraku promjenio bi pjev u visokotonsko vislanje i zavrsio sa zestokom dziju, kao verdun. To bi okrenulo grdelina na busket ili pod mrizice.

Po meni grdelin bi trmao imati ciste-tonove, visestruke note i intonacija u pletivo (zvucni i tihi tonovi, kao u malinos, ali grdelin to moze pjevat odjednom u isto vrijeme, kao sto znas malinos moze samo jedan ton pjevat u dato vrijeme). Sto vise pletiva (mini-tura) iskonbinira to bolje. Ako ima visokotonsku strilu prije dziju, ja to volim i vidim kao pozitivno. To razbija monotoniju pletiva (ako je pletivo podugacka i ponovlja se-monotono, ali ja nikad nisam vidio na sono-gramu da je mini-tura identicna). Ako je cja-cja snazan i parajuci onda mi to nije drago (to je od zestine kao kod kanarinca). Tihi i kratki cja-cja u prelazu mini-tura (tokom pletiva) i nije tako oduran za uho.

Ne volim skripanje (trrr) tokom pletiva/vislanja, Para uho.

Ovaj pjev (download forum, od DjordjeVet) nije los, dupace je jako dobar. Mozda se moze to i popraviti, ako moze uklonit jaki cja-cja i zavrsetak dugackih tura. Tesko je to izvesti s lijepom dziju, ali valjda ima grdelina koji to mogu. Ovaj ptic ima ponekad zavrsetak (dziju.) kao Verdun, mozda je pokupio od njega.

http://ul.to/85b4xu

Nisam NIKAKAV strucnjak do bih mogao govority od Splitskoj tradiciji pjeva. Ta tradicija je stara vise od 200 godina i kao takvu treba je postovati. Danas je tehnika napredovala tako da se i tiaj “Splitski standard” mozda moze oplemeniti.

E, sad, da je meni imati i pala od ovog ptica, ja bih bio sretan. Kupis iz uvoza nekoliko muskih i zenskih (parva, britanika, sibirski, sve jedno), molis Boga da ostanu zivi. A kako ce pjevat, Boze pomozi. Kupio sam i Himalajskoga, koji nema cja-cja. Tonovi su mu cisti i visoki, ali nema pravih pletiva. Note/pjem su kao kod “pine siskin” jedan od Amerckih lugarina.

Eto opet se ja raspricao. Ma nema veze, bitno da grdelini pjevaju i da idemo dalje.

ljudi moji cjacjavanjer strtila to su negativne ture ................nemojte mi govoriti da nema dobrih ptica......ja ih nemam .,,,, ali imaju ljudi i natom im svaka čast....

triba stvorit pivača a to se može sa malo ptica max 10 ptica jer te triba ptice raširit poslušat itd itd ....ovi novokonponovani tićari ostave po dvadeset trideset ptica niti ih rašire kako bog oće niti ih poslušaju ...koliko vremena provodite sa tim pticama smiješno....E sad kad svatko nema kvalitet (a po meni je to pletivo bez šporkice )sad bi nama bilo idealno sve.

ovo što smo komentirali nije kvaliteta pjesma već ture ,,, po onome što je moj prijatelj Željko napisa imamo negativne ali i pozitivne ture ,,, ali to je ZASEBNA TEMA.....

ma svaka čast tim perfekcionistima,ja im skidam kapu na volji i želji!meni je bitno da je grdelin žestok i da ima volju pivat šta više i šta duže,pa makar sa svim onim "šporkavanjima".najmanje će šporkavat onaj šta najmanje piva.to ti je ka i kod ljudi,onaj koji radi,taj i griješi.bitna je volja.meni osobno smeta uhu samo onaj prekid kontinuiteta pjesme sa ččč,a i to uzimam za normalno,jer u prirodi ne postoji grdelin koji to ne radi,a cja cja i strila pred ziju mi ne smeta,čak dapače!po mom iskustvu dugačka zijada se može dobit samo umjetnim putem,jer svi divlji imaju kratku,dakle to je njihova normalna dzija.

Maze li mi netko (dobrog sluha i poznavanja pjeva grdelina) pojasniti pojam "strila"? Ponavljanje trrr ili mogu biti i drugi vokali?

Za primjer uzeo sam:

Klip1. : "strila" od Martina, tri ture, i dobra dzija. Iza svake ture je ponovljena strila.

http://rapidshare.com/files/228164176/Klip1.mp3.html

Klip2: cetiri ture s strilom iza.

http://rapidshare.com/files/228164496/Klip2.mp3.html

(Za turu # 1 mazda i nije strila)?

U strilu ti idu sve one ture koje su tipa MITRALJEZ ..a kao što i sam čuješ i one variraju ......
neke strile su nazovimo ih mekanima i svakako su poželjnije od onih grubih tura jer neizbježno je imati grdelina koji makar malo ne strilava....samo ti si sve tamo izmišao pa pjevanje gubi smisao........

Odgovor "krnjolcu",

Ne dovodim u sumnju što je kome važno u pjevu. Ako je važno da grdelin pjeva što više i što žešće, onda je to također u dalmatinskoj tradiciji koja je još daleko starija od splitskih standarda pjesme. Npr. Faust Vrančić, veliki hrvatski intelektualac i diplomata, pred više stotina godina je u svom dnevniku zapisao da je jednu jesen otišao u Trogir odmoriti se i to tako što je išao cit. "loviti ribu i lipiti tice po starim običajima toga kraja". Lov ptica na "bošket" i "baketinu" (granu i lijepak) kod južnih Hrvata seže daleko u prošlost. Ali:

1. Nije tako da će najmanje "šporkavat" onaj koji najmanje pjeva. Gardelin "batudaš" će u vrhuncu pjesme uglavnom ponavljati ono najbolje: "pletivo + zijada. Što ne znači da onda kada je u "veršu" (opuštanje pjesme), što može potrajati tijekom trećega i četvrtoga mjeseca u godini neće šporkavati. Zalomi se svakome. Ideal je da se to nikada ne dogodi, a ideali su kako inače u životu znamo nedostižni.
2. Dugačka "zija" je sto posto prirodna i nije dobivena umjetnim putem. To vam mogu lako dokazati jer imam takve koje nisam "nabavio" iz uzgoja i nisu bili mladci (osim jednoga). Ukupno ih imam samo pet. Nemojmo se povoditi za Španjolcima, itd. Naši su grdelini tzv. "šporkulji", ali ne u smislu pjesme "šporkulji", nego u smislu boje. Npr. obrazi im nisu čisto bijele boje, nego su smađkasto-bijeli. Slažem se s Miljenkom da su najbolji na svijetu! Na temelju takvih su napravljeni splitski standardi pjeva. Naravno, de dolazi u obzir da vam otkrijem lokaciju gdje sam ih ja prošle godine pronašao u dalmatinskoj zagori. Nestalo bi ih brzo, a ovako ih i ove godine ima sedam parova. I već tuku na vrhovima borova duge "zije", itekako.

drago mi je to ćut,ali to su samo iznimke koje se rijetko tu i tamo nađu,nešto kao bjelogrla mutacija.to ne znači da naši svakodnevni grdelini koje možemo slušati recimo po marjanu ili po žnjanu nisu vrijedni.ja ih guštan slušat sa svim njihovim "manama",kako u mene doma,tako i u prirodi.isto tako kod vrduna mi je drago kad na kraju zazvižđe dugo i onda ga spusti,i tek onda imam osjećaj da je završija rolu,a ovde se to ne cijeni koliko san uspija skužit.

Moje (ne)iskustvo...
Imao sam srecu ili nesrecu kao 16 godisnji djecarac (toga se sjecaju neki u BL) da mi dodje na kavez stiglic koji je bio kod nekoga u kavezu(ispostavilo se Ibrice) i naravno ulovio sam ga. Popodne u kuci je poceo "versat" i mojoj sreci nije bilo kraja. Ponio sam ga posle 7 dana u polje da ne nosim svoje (koji su lepi i odabrani ha, ha) i tamo sam doziveo umalo infarkt. Ptica je tukla iz torbe potpuno drugaciju pesmu od one u kuci (dvostruko pa trostruko i zija) i to takvim metalnim glasom ...uf i danas kada se setim podju mi trnci. To je bila moja prva prava ptica i krivac sto sam poceo da se zanimam sa "skolovanjem". Prvog stiglica sam uspio dobiti posle dve godine i dosta muke ali i srece jer je tu bio ucitelj.
Posle toga za vreme rata '92 sam dobio od druga krnjolca zelandura sa pola maske od oktobra meseca i taj je bio bez ikakve skole u dnevnoj sobi do aprila i tek se javljao da je ziv. Onda samo jednog dana dok sam dolazio kuci zaorila se cela zgrada. Pevao je pocetak sa duplom zijom, igrao se pletivima pa tukao ziju na kraju. Doveo sam tadasnje pticare i glavne "profesore" u gradu da poslusaju pticu jer nisu verovali i mislim da neki i dan danas ne veruju da to nije skolovana ptica. Vidjao sam jos ptica, a neke cu spomenuti. Ptica koju mi dao pred rat Isma Tuce iz Mostara, mostarska ptica uhvacena na bosket za vreme rata koju je Draga Petrovic poslao u BG bratu Gogu i mogu da nabrajam jos.
Ovo sam napisao jer se ne slazem sa pojedincima koji kazu da nema ptice u prirodi i ptica moze da se desi cak "bilac" sa "pravim" pjevom

kao kod koga neko voli pletiva neko nevoli pletiva ali i ja volin da u ta pletiva nešto ubaci neće samo raditi cja cja ili trrrrrrr valjda priroda zna bolje nego mi ja san ga sluša sto puta u divljini i ni jedan u žestini ni u prirodi nije samo kako se kaže na batudi da prostiš reka onaj

to i čini forum zanimljivim da svako kaže svoje mišljenje o pijevu grdelina a da niko nikome ne nameće svoj pijev bija on loš ili dobar

Senior je napisao/la:Naravno, de dolazi u obzir da vam otkrijem lokaciju gdje sam ih ja prošle godine pronašao u dalmatinskoj zagori. Nestalo bi ih brzo, a ovako ih i ove godine ima sedam parova. I već tuku na vrhovima borova duge "zije", itekako.

Pozdrav Senior, ne mogu da se ne sjetim kad čitam ovo splitskog tićara T.J., koji je isto tako spominjao "svoj" izvor perfektno mirnih i odličnih za učenje mladaca.

Bogme mladci bili svake godine odlični, svi im se divili, a J. tajio svoju lokaciju i smijao se svima.

Ali, jedno ljeto ga upratiše dvojica tićara u neki šumarak poviše Muća.. nađoše lokaciju.

I nikad više mladaca od tamo.. čak J. govori da nema grdelina uopće više na tom mjestu

Pozdrav krnjolac,

Nije to bilo u mojoj mladosti tako rijetko i nema veze s "mutacijama" bilo koje vrste. Radi se nažalost o ptičarskoj pohlepi pa su takvi grdelini izlovljavani do očaja. Na njihovo mjesto dolazili su oni sa slabijom pjesmom. Ja osobno tragam za učiteljem. Planiram napraviti volijeru i početi s uzgojem i to ovih naših domaćih dalmatinskih. Naravno da je strast lova u meni itekako prisutna. Ali zar ne bi bilo lijepo nabaviti mrežu pa ujesen otići u lov i sve ulovljeno prstenovati i napisati izvješće Institutu za ornitologiju RH. Pa ako još uhvatim nekoga koji je već prstenovan pratiti kretanje ptica (ne samo grdelina).

Pozdrav Dax'

Vjerujem da bi se pjesma koju cijeniš mogla naći i u tvom kraju. Inače, mladci koji su vrlo malo slušali očevu pjesmu (treće leglo) u prirodi uz pravog učitelja mogu lako naučiti ono što treba.

U odgovoru krnjolcu zaboravio sam napisati "prstenovati propisnim prstenovima s brojem i sve ulovljeno naravno pustiti.

Na temelju takvih su napravljeni splitski standardi pjeva. Naravno, de dolazi u obzir da vam otkrijem lokaciju gdje sam ih ja prošle godine pronašao u dalmatinskoj zagori. Nestalo bi ih brzo, a ovako ih i ove godine ima sedam parova. I već tuku na vrhovima borova duge "zije", itekako.[/quote]

Ajde fala Bogu. A da li netko pokusava uzgojiti grdeline od ovih "idealnih" parova?

Pesti, hvala na objasnjenju.

JOŠ MALO O SPLITSKOJ TRADICIJI PJEVA
Na moj post o pjevu bilo je dosta komentara,kako na samim stranicama foruma tako i putem telefona ,te u direktnom kontaktu s tičarima. Mogu reći da je puno više onih pozitivnih. Od onih negativnih izdvojio bi one u stilu: „Što ih učiš,treba ih držati u škuricu (neznanju),ako ih naučiš pohvatat će nam i ovo malo kvalitete što je preostalo u prirodi.Ja jednostavno nisam takav i sve što znam spreman sam podijeliti sa onima koje ova tematika interesira. Možda vam splitska pravila izgledaju prestroga ali su postavljena onda kad je takvih tića bilo po prirodi. Danas predstavljaju jedan zamišljeni ideal kojeg je teško ponoviti, ali svaki korak bliže tom idealu korak je naprid u našem uzgoju.Bilo je velikih tičara koji su čitav život nastojali doći do takvog tića pa u tom nisu nikad uspili,imali su vrlo dobre,ali se nisu predavali. Ja sam u svojih 35 godina intezivnog bavljenja pjevom uživo uspio čuti desetak takvih grdelina ,nešto slabijih ali još uvijek odličnih možda 30, a onih vrlodobrih i dobrih tko zna koliko što u prirodi što u čibi. Kroz to vrijeme samo zbog obilaska terena i potrage za takvim tićom prevalio preko 100000 km a možda i 150000.Zadnjeg pravog pravcatog u prirodi sam čuo 1.svibnja 1990 u okolici Knina. To je možda i nešto najbolje što sam čuo u životu. Nakon toga čuo sam još dosta kvalitetnih tića ali nikad više takvo nešto.
Često se na ovim stranicama spominje termin „PRIRODNI PJEV“,kao da su sve ove stare snimke neprirodan pjev,kao da mi stariji tičari nastojimo vama mlađima prodavati maglu. Pa sve je to živ grdelin otpiva. Doduše na tim snimkama nema verše ni javljanja ,jer se ne smatraju bitnim dijelom pisme a tići su snimani kad su u punoj formi pa samo batudaju, a ne veršaju. Takvih tića bilo je i u samom gradu (Marjan),a da ne spominjem dalje ,Zagora,Lika,Hercegovina,južni dio Bosne. Doduše i onda su prevladavali oni koji ne znaju,ali ne u odnosu kakav je danas. Danas ih 99% ne valja ništa! Znači ostaje nam onaj 1% i stare snimke da pokušamo nešto napravit.
Osim nekog osnovnog znanja za raditi na nečem ovakvom potrebno je u prvom redu naoružati se upornošću,strpljivošću te raditi pravilnu selekciju.
Zadnjih godina pojavila se jedna grupa tičara koja kućnim uzgojem i učenjem sa cd nastoji stvoriti kvalitetnog tića. Veliki nedostatak je što u startu nisu imali kvalitetan genetski materijal,odnosno pravog očaka koji će svoje pjevačke gene parenjem u srodstvu prenijeti na potomstvo. Ako se u ovaj projekt uključi veći broj tičara ibudu se međusobno pomagali mogli bi smo u skorijoj budućnosti očekivati prve veće rezultate.Ja ih u svakom slučaju podržavam i želim mnogo sreće u radu.
Ono što ja želim sa svojim pisanjem je da pomognem mladim tičarima ,koje interesira pjev da ih upoznam sa njim i objasnim im što se traži ,a ne da se ova tradicija ugasi odlaskom moje generacije. Na žalost sve mi miriše na to.
Neke druge sredine zastupaju svoja pravila proizašla proučavanjem pjeva u njihovom kraju,jer na svakom području grdelini drukčije pjevaju. Volio bi se upoznati sa nekima od njih a naročito sa mostarskim ,pa ako netko ima volje neka napiše koji red.
Neka pravila moraju postojati jer bez pravila nema selekcije a bez selekcije nema naprijed ka još savršenijem pjevu.
P.S.
Ukoliko netko ima kvalitetnog grdelina,ili pozna nekog tko ga ima i može mi omogučiti da ga čujem molim ga da me kontaktira ja odmah stižem bez obzira u kojem kutku Lijepe Naše se nalazi. Unaprijed hvala!

Naklon Marine, majstore nad majstorima!

I mene zanimaju ptičari iz Mostara. Javite se! Također, znam da je u Makarskoj i makarskom kraju bilo jakih ptičara. Ima li koga iz Makarske? Također znam da u Imotskom ima ptičara i to krasnih ljudi. Javite se! Gospari iz Dubrovnika imaju svoje načine i svoj ukus, ali nekako im se ne da puno govoriti. Gospari što je sa "stiglinima"? Ovo je više apel nego bilo što drugo. U svemu se ne trebamo slagati. To i je jedan od razloga za postojanje ovoga foruma.
Ja osobno nikada nisam bio "veliki" ptičar. Ali se grdelinima bavim (s ratnim prekidom od četiri godine) čitav život. To je moj psihološki "ventil". Naime, kada sam sa svojim pticama zaboravim na sve ružno što život donosi svakome od nas. Nikada nisam imao grdelina koji bi bio više od "dobroga". Pa i kada sam napisao da imam barem jednoga koji ima dugu zijadu to ne znači da je i taj više od "dobroga". Naime, javlja se sa strilom, a u veršu ima cja, cja. Ali ima lijepu zijadu koju na nastavlja.

Marine, što reći nego svaka čast.
Ovakvi postovi dižu kvalitet ovog Foruma i samim time potiču ljude da svoj uzgoj baziraju na kvaliteti.
Nažalost nisam lud za pjesmom, više me zanima boja, ali svakako mogu reći da podržavam razvoj pjesme. Kad pročitam ovakve postove i mene uhvati želja da krenem tim putem, ali eto okolnosti ne dopuštaju.... Možda jednom
U svakom slučaju NASTAVI OVAKO
Pozdrav,

U svemu se slažem Marine sa tobom, ima dosta tićara i šta "grintaju" zbog foruma, da šta ko triba znat i o pismi i o tićima, da će njima dolazit inspekcije kad se svi sa foruma legaliziraju u uzgoju, da šta triba učit koga.. ali oni rade tako korak nazad, ne korak naprijed za tićarstvo.

Drago mi je da si podjelio znanje s nama, iako sam znao 90% toga (sve osim šta je unjulo pletivo) bilo je prekrasno to sve poslušati. A radi onih koji to slabije znaju, ili neznaju, to je sve odlično došlo kao osnova za nauk o pjesmi.

Ne mislim da će se ikad izgubiti ljubav prema znanju pjesme grdelina, i prema šta boljoj pjesmi.
Previše grdelin opije ljude, zarobi ih svojoj ljepotom i pjesmom i onda ljudi počinju učit o njemu..
Sam kažeš, teško ima više takvih tića.

Zato mislim da će jedino malo kriteriji pasti (toleracija blagog cjacjavanja ili male strile) ako da dva dobra pletiva + zija..

S vrimenom možda neko uspije podignuti svoj uzgoj na nivo da ima odličnu pjesmu, i da zadrži tu karakteristiku.

Problem je šta dosta ljudi voli mutacije, boje, melanin, ovo-ono.

A znam bar dvojicu šta uzgajaju zbog pjesme, a mislim da ću se s godinama i ja dati u tom pravcu.

Bar da izvučem za 10 godina iz ćibe vlastite tiće koji imaju 2 lipa pletiva + zija - ja zadovoljan.

Dalje ćemoi vidit.
Neće ništa nestat, dosta ljudi se interesira, čak totalnih amatera u 30. godini ima šta se okreću ovom hobiju..

Iz onog sta sam "ufercio" iz ponasanja skolovanih tica, posle trece promene perja u kavezu (splitski-moda) te ptice odmah posle zamene perja ulaze u pesmu ali ne vise versu kao ranije u prvoj i drugoj godindi. Ulaze u skoro punu batudu sa malim primesama verse. Jedino ne pevaju 100% glasno kao u prolece i u toj dobi im se ne moze gotovo nikako promeniti pjev.

Gospari iz Dubrovnika nisu školovali stagline,niti hvatali mlade,da bi ih školovali,već su selekcijom ptica uhvačenih na preletu,ostavljali najbolje.Škurica je u Dubrovniku nepoznat pojam.Znam jako puno kolega koji imaju,po našim kriterijima,odlične ptice.Imam ih i ja par komada,kojima sam izuzetno zadovoljan,iako po Splitskim kriterijima to ne bi prošlo,kao dobra pjesma.Konkretno,cjacja,nije neka greška,a strila,ako je dobra,je dapače poželjna.Sistem prepoznavanja budučih pjevača je išao otprilike ovako:uhvačena ptica je išla u veču gajbicu na dan-dva,a onda svaki u svoju,i vanka pod odrinu.Sedmi dan bi ih nosili u tiće,i ako ne bi na prelet složili dobru batudu,puštali su ih.Stari ptičari su govorili,ako ptica ne zapjeva u sedam dana,nikad neće.