HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

malinois je napisao/la:

pozdrav

Moja preporuka je Kumquat .Biljka se odlicno pokazala kao sobna .Ima je kupiti u svim vecim vrtnim centrima .




Zadnjih godina plodovi se prodaju u skoro svim vecin ducanima .




Cijena sadnice kod nas u dolini Neretve je 30,00 kuna .

od svih agruma ,meni najdrazi je

Vrca ovaj zadnji dalmatinski-mediteranski agrum može sigurno bez sunca,ne smeta mu dim.....idealan da ih obisiš okolo vrduna.......

Naš forumaš Vlado se zanima za način razmnožavanja lavande a i naveo je i primjer prijatelja koji ima maslinik od 800 stabala . Njegov prijatelj je čuo podatak da lavanda u masliniku uništava mnoge nametnike.
Lavanda se može razmnožiti sjemenom , reznicom i sadnicom odnosno dijelom grma sa žilama.
Dobiti lavandu iz sjemena je delikatan pothvat.Sjeme je teško sakupiti a kada smo ga i dobili , obzirom na spolno razmnožavanje , ne znamo kakva će biti nova biljka , koje boje i arome mirisa .Nadalje sa starošću sjemena uvelike se smanjuje klijavost . Ako smo ipak i uspjeli , mladoj biljčici treba čitava godina u optimalnim uvjetima da bi dosegla 8 cm i ima samo jednu stabljiku.
Iz reznice , zavisno od sorte , uspjeh je od 50% pa nadalje uz pomoč hormonskog preparata za ožiljavanje . Ovaj način se i primjenjuje u komercijalnoj proizvodnji sadnica.U početnoj fazi ne raste baš brzo i ima dosta gubitaka , tako da je cijena sadnice uvjetovana starošću.
Izuzimanje mlade biljke ili dijela odrasle i presađivanje je najbrži postupak , ali ni tu ne mora ići sve glatko. Promjena vrste tla i PH faktor mogu biti uzrok ugibanja .Taj problem se rješava tako da ,,tešku '' i masnu zemlju koja dugo zadržava vlagu razrahlimo uz pomoč vrtlarskog vapna , pepela , suhog riječnog pijeska i humusa. Na taj način dobit ćemo i približno željenu PH vrijednost tla.(Takav supstrat koristiti i kod reznica.)

Lavanda u masliniku je super stvar . Simbioza tih biljaka je uhodana vać tisučama godina.A i sama lavanda ponovo postaje tražen proizvod.
Što se tiče insekata - nametnika na maslini , lavanda ih ne uništava , ali ih svojim intenzivnim mirisom udaljava.
Lavandu bi se trebalo , zbog njene potrebe za sunčevim svijetlom , saditi u redovima u smijeru sjever - jug .
Njenim djelovanjem uvelike bi se smanjila upotreba insekticida. Ali što sa korovom? Mlada lavanda je na plodnoj zemlji slab borac za svoja prava i korov je zna zagušiti .A
istovremeno i sama je vrlo osjetljiva na herbicide .
Problem se rješava uz pomoč PVC folije koju položimo između redova lavande i rubove zakopamo i time spriječimo cirkulaciju zraka . sunce će uništiti i korov i sjeme , a ono što je uginulo ispod folije , dobro je spaliti i taj pepeo razasuti oko sadnica lavande i okopati.
Same sadnice dok ne ojačaju potrebno je plitko okopavati i plijeviti . Prihraniti i potaknuti rast možemo sa NPK 7-14 -21 bez klora.
Najčešće korištena sorta koja je prilično otporna a istovremeno ima dobru aromu i daje dosta ulja , je BUDROVKA .
Inače lavanda je raširena od Indije (odakle vjerovatno potiče) pa sve do Francuske (Provansa).Postoji veliki broj sorti koje variraju u svim segmentima , od mirisa do boje i veličine i perioda cvata. Lako se oprašivanjem križaju sorte , tako da postoje različite varijacije i na malom području kao što je naša strana Jadrana. Razlike su vidljive od otoka do otoka ,ali u detaljima.

[quote="crv"] Naš forumaš Vlado se zanima za način razmnožavanja lavande a i naveo je i primjer prijatelja koji ima maslinik od 800 stabala . Njegov prijatelj je čuo podatak da lavanda u masliniku uništava mnoge nametnike.
Lavanda se može razmnožiti sjemenom , reznicom i sadnicom odnosno dijelom grma sa žilama.
Dobiti lavandu iz sjemena je delikatan pothvat.Sjeme je teško sakupiti a kada smo ga i dobili , obzirom na spolno razmnožavanje , ne znamo kakva će biti nova biljka , koje boje i arome mirisa .Nadalje sa starošću sjemena uvelike se smanjuje klijavost . Ako smo ipak i uspjeli , mladoj biljčici treba čitava godina u optimalnim uvjetima da bi dosegla 8 cm i ima samo jednu stabljiku.
Iz reznice , zavisno od sorte , uspjeh je od 50% pa nadalje uz pomoč hormonskog preparata za ožiljavanje . Ovaj način se i primjenjuje u komercijalnoj proizvodnji sadnica.U početnoj fazi ne raste baš brzo i ima dosta gubitaka , tako da je cijena sadnice uvjetovana starošću.
Izuzimanje mlade biljke ili dijela odrasle i presađivanje je najbrži postupak , ali ni tu ne mora ići sve glatko. Promjena vrste tla i PH faktor mogu biti uzrok ugibanja .Taj problem se rješava tako da ,,tešku '' i masnu zemlju koja dugo zadržava vlagu razrahlimo uz pomoč vrtlarskog vapna , pepela , suhog riječnog pijeska i humusa. Na taj način dobit ćemo i približno željenu PH vrijednost tla.(Takav supstrat koristiti i kod reznica.)

Lavanda u masliniku je super stvar . Simbioza tih biljaka je uhodana vać tisučama godina.A i sama lavanda ponovo postaje tražen proizvod.
Što se tiče insekata - nametnika na maslini , lavanda ih ne uništava , ali ih svojim intenzivnim mirisom udaljava.
Lavandu bi se trebalo , zbog njene potrebe za sunčevim svijetlom , saditi u redovima u smijeru sjever - jug .
Njenim djelovanjem uvelike bi se smanjila upotreba insekticida. Ali što sa korovom? Mlada lavanda je na plodnoj zemlji slab borac za svoja prava i korov je zna zagušiti .A
istovremeno i sama je vrlo osjetljiva na herbicide .
Problem se rješava uz pomoč PVC folije koju položimo između redova lavande i rubove zakopamo i time spriječimo cirkulaciju zraka . sunce će uništiti i korov i sjeme , a ono što je uginulo ispod folije , dobro je spaliti i taj pepeo razasuti oko sadnica lavande i okopati.
Same sadnice dok ne ojačaju potrebno je plitko okopavati i plijeviti . Prihraniti i potaknuti rast možemo sa NPK 7-14 -21 bez klora.
Najčešće korištena sorta koja je prilično otporna a istovremeno ima dobru aromu i daje dosta ulja , je BUDROVKA .
Inače lavanda je raširena od Indije (odakle vjerovatno potiče) pa sve do Francuske (Provansa).Postoji veliki broj sorti koje variraju u svim segmentima , od mirisa do boje i veličine i perioda cvata. Lako se oprašivanjem križaju sorte , tako da postoje različite varijacije i na malom području kao što je naša strana Jadrana. Razlike su vidljive od otoka do otoka ,ali u detaljima.


Poštovani Crve, samo da nadodam jednu riječ SADA.
Lavanda se sada razmnožava reznicama, znači osječeš grančicu, utopiš u hormon te staviš u zemlju, upravo ovih dana.
Također preporučujem pogledati na you tube snimku branja lavande, htio sam reći da su uvezeni strojevi koji beru čaj, a mogu se koristiti za branje lavande........ Pozzzz

Tako je Bizar . Mada po nekim autorima i ne samo autorima tekstova nego i proizvođačima sadnica, postoji i mogučnost jesenjske sadnje.

I meni nekako prirodnije izgleda da život počne u proljeće Jesenjim ožiljavanjem , navodno biljka malo sporije ali sigurnije dobije korijen i u prvu pravu vegetaciju uđe šest mjeseci starija . E, sad, pitanje je : Starija ili mlađa od prošlogodišnje proljetne?
Mislim da se u praksi ipak , kako je naveo Bizar , ipak uglavnom ožiljavanje vrši upravo sada.

Potrbna nam je odgovarjuća posuda (škrovada ) ili kontejner sa pregradma za pojedinačnu sadnju sa desetak centimetara supstrata koji sam već naveo , oštar vrtlarski nož ili skalpel , čist i dezinficiran i hormonski preparat za ožiljavanje . I naravno , zdrav rasadni materijal , provjerenih svojstava.
Rez grančice sa nekoliko izbojaka trba biti čist izveden jednim potezom sa što manje razvlačenja vlakana i u koso .Kosim rezom se dobije veča površina za izbijanje žile . Reznice postaviti u koso , tako da je rez paralelan sa dnom posude .Supstrat obavezno održavat vlažnim a istovremeno nastojati da se ne stvori plijesan.Rasadnu posudu držati na osunčanom mjestu , ako je potrebno i zaštiti i ubrzati proces staklenim poklopcem.

Berba lavande



[youtube][/youtube]

Malinois , miriše sav forum

A ti , di uvik nađeš mlado meso

Treba napomenuti da su biljke prikazane u eksploataciji , stare otprilike četiri - pet godina.
Da bi stasale u grm , potrebno iih je več od prvog cvijetanja rezati .Reže se stabljika cvijeta , tako da škare zahvate i vrškove grančica .
To izvodimo tako da podvučemo ruku pd grmić i šakom ga skupimo i stisnemo u snop i orežemo .Na taj način tjeramo lavandu da se formira u gust i kompaktan polukuglasti grm.U protivnom bi se biljka polegla po tlu i deformirala , pa bi davala i manje cvijetova.
Prve dvije godine berbu i orezivanje vršimo vrlarskim škarama jer korijen još ne može pružiti dovoljan otpor na potez i postoji mogučnost da isčupamo biljku.
Kada lavanda stasa , tradicionalno se bere blago zakrivljenim srpom koji treba biti dovoljno oštar da se izbjegnu čupanja i lomljenja grana.
A vidjeli smo kako to radi traktor - mini kombajn.
Vjerujem da tamo kuda su prolazili kotači traktora , prije košenja je bila crna PVC folija.

Crve hvala ti lipa na objašnjenju a i ostalima.

vlado je napisao/la:Crve hvala ti lipa na objašnjenju a i ostalima.

Iduće ljeto u Makarsku na plažu i prodavaj lavandino ulje Možda koju i natrljaš

moje mišljenje je da lavanda bi mogla samo povuč insekte na njoj i tako bi masline bolje prošle.
Ali ipak mozda bi bolje bilo pošpricat neki insekticid na lavandu i riješen problem

patrik je napisao/la:moje mišljenje je da lavanda bi mogla samo povuč insekte na njoj i tako bi masline bolje prošle.
Ali ipak mozda bi bolje bilo pošpricat neki insekticid na lavandu i riješen problem

Patrik , a što sa pčelama?

Maslina i lavanda se oprašuju na različite načine , pa kukci koji posječuju lavandu nemaju veze sa maslinom , dok oni kukci koji napadaju maslinu , ne vole miris eteričnog ulja lavande.
Uostalom vrečice sa suhom lavandom ili svežnjići lavande se drže i u ormarima da bi otjerale , a ne privukle moljce.
I samu maslinu napadaju neki kukci iz porodice moljaca...

Neće , da se razumijemo , lavanda spasiti maslinu od svih štetočina koje ju napadaju , ali može ublažiti njihovu navalu a i smanjiti psljedice koje monokultura izaziva.Uostalom , zašto ne spojiti ugodno sa korisnim?

malinois je napisao/la:Berba lavande



[youtube][/youtube]

Poštovani Malinois, NE ovaj stroj, ovaj način branja ne "pije vode", na Hvaru, ovo je dobro za Slavoniju, molim ako možeš postaviti : Machine-hardvesting Japanese green tea
Taj način branja je dobar za Dalmatinski krš, to je kad dvojica beru strojno a stroj je u rukama.... Pozzzz
ps
Ovakav stroj je došao iz Novog kasna jesen, a ideja je Japanska za branje čaja.

evo ga snimak

[youtube][/youtube]

hm hm dosta toga ne drži vodu ........

lavanda kad se protrese im intezivan miris i istina je da tjera sve pa i nas ljudeeeee..

ukoliko se ne "čačka" stanište je svih komaraca bliže okolice... nažalost ja sam živi svjedok....

Imao sam jedan dio zasađene lavande i po bonaci bili su stanište svih komaraca, baja i ostale gmažuće klijentele ...kad bi radili nešto oko nje osim mirisa koji je predivan u zrak bi se diglo i impozantno jato maskitisa,japanaca komaraca...koji su svoje uznemiravanje naplatili marendom


Rezultat je počupana lavanda ,a u verandi ,kući su automatski dezodoransi sa mirisom lavande tako da nemam problema sa malim zujalicama. toliko o mom osobnom iskustvom

malinois je napisao/la:evo ga snimak

[youtube][/youtube]

Ovo je najveća vrečica čaja koju sm u životu vidio.

malinois je napisao/la:evo ga snimak

[youtube][/youtube]

proučavao sam "harvesting", ili branje, mislim da nema budućnosti bez strojnog branja???
Na primjer u Americi stablo bajama oberu-protresu za 60,sekundi, Hrvatska uvozi tone bajama iz Amerike, ako odeš u Konzuma, pogledaj bajame zemlja porijekla USA...... u njih je sve strojno (masline, bajami, višnje, grožđe....) sve osim voća na primjer trešnje, koje se beru ručno s peteljkom za jesti.
Znamo da je 50% troškova proizvodnje u samom branju, kao na primjer kod vina,lavanda, višnje, masline..... zbog svega navedenog HR uvozi (osim jabuke) mililne dolara voća.......
Čitao sam da kad je vrijeme branja grožđa, u Šibeniku, da se iznajmljuju zatvorenici....nitko neće da bere, cijena branja višanja , poznate Maraske je kuna za kilogram( a otkupna cijena je 3,5 kuna za kg), nitko nema interes.....
ps
Hvala Malinois za postavljeni video.

Bizar,ima li neki stroj za berbu mandarina ?

Evo strojno branje badema

[youtube][/youtube]

malinois je napisao/la:Bizar,ima li neki stroj za berbu mandarina ?

Evo strojno branje badema

[youtube][/youtube]

Samo "peglaj" harvesting, iskreno vidio sam za bajame (što si stavio), za višnje, za masline, grožđe,za jabuke+strojno branje i strojno kupljenje po podu.
PONAVLJAM, sve što ide u industrijsku proizvodnju, na primjer za sokove (jabuke, grožđe...) sve ide strojno.
A za ishranu"konzumnu" na primjer trešnje,stolno grožđe, e to mora ručno i to sa peteljkom....
Možda mandarine za pravljenje soka DA, ali ako ćeš ih jesti NE????
Vidio sam za limun SAMO ručno branje.... Ne znam treba viditi i razlučiti ta dva načina .MOžda da pogledaš branje naranača(valjda je slično)???
Ima i na drugim jezicima, na primjer Talijani isto sve beru strojno????Pozz

Bizar kada kažeš : ,,E , to mora ručno i to sa peteljkom.''

Problem i jest u peteljci jer odstranjivanjm ili čupanjem peteljke stvara se oštečenje koje uzrokuje kvarenje , trulež ili gubitak soka .Samim tim i vijek trajanja , odnosno period od berbe do konzumiranja je skračen .
Stroj berač , koji bi prerezao peteljku a da pri tom ne ošteti plod i odloži ga u spremnik (nema bacanja i udaranja ) , bio bi zapravo ,,inteligentni'' robot.
Majmuni su rješenje Samo , nema ni jednog na birou za zapošljavanje .


Ma o čemu mi razglabamo , kad se kod nas razmišlja na sljedeći način: Ako može brati stroj - znači da je širiko i ravno zemljište. Gdje je široko i ravno zemljište - tu treba izgraditi golf teren
A zanimljivo je da se još nije iskazala ptreba za strojem koji bi ubacivao loptice u rupu

crv je napisao/la: Bizar kada kažeš : ,,E , to mora ručno i to sa peteljkom.''

Problem i jest u peteljci jer odstranjivanjm ili čupanjem peteljke stvara se oštečenje koje uzrokuje kvarenje , trulež ili gubitak soka .Samim tim i vijek trajanja , odnosno period od berbe do konzumiranja je skračen .
Stroj berač , koji bi prerezao peteljku a da pri tom ne ošteti plod i odloži ga u spremnik (nema bacanja i udaranja ) , bio bi zapravo ,,inteligentni'' robot.
Majmuni su rješenje Samo , nema ni jednog na birou za zapošljavanje .


Ma o čemu mi razglabamo , kad se kod nas razmišlja na sljedeći način: Ako može brati stroj - znači da je širiko i ravno zemljište. Gdje je široko i ravno zemljište - tu treba izgraditi golf teren
A zanimljivo je da se još nije iskazala ptreba za strojem koji bi ubacivao loptice u rupu

Poštovani, molim poslušaj ovu priču(ideju):
-Znači Španjolci uzgajaju trešnje minijaturne-patuljaste, u plasteniku. Stave neku podlogu-korjen Gisselu (mali korjen) te je cijelo stablo trešnje visoko 2-3 metra. Zašto u plasteniku? Zato jer nema mušice(mreža-komarica na prozorima), zato jer ne može pasti kiša te da plod raspukne, i jer minimum 20-ak dana ranije dođe na plod. Dok se ručno bere, u male "tacne" šleper stoji pored plastenika, odmah se odmah trensportira u London(nema carine-špedicije-veterinara...), u neku veliku Londonsku robnu kuću ??Hertia"(tako nekako)??? i kilo je na malo u robnoj kući(prve rane trešnje) 150.Eura.
Jer je to prvo sezonsko voće, jer je to voće luksuza-prestiža, a ima malo kalorija...... inače kod nas je jabuka otkupna cijena 2.kune a trešnja 20. nadam se da ovi podaci nekome koriste. najveća je lova u trešnji, a da može rasti kod nas. Pozzzzz
ps
Samo HrvatskeŠume (pas mater) ne daju zemlju u višegodišnji zakup, čekaju da uđemo u EU- pa da prodaju Talijanima?????

A da je u Londru poslat Tugarske , Kaštelanske ili Lovranske trešnje

evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

patrik je napisao/la:evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

patrik je napisao/la:evo moj novi bonsai
[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img217/7038/p2220502.jpg][/IMG]


ima ih još ali ih nisan stigao još slikat(limun,kruška par maslina ruda ...)

Jeli ovo smokva Patrik ?

je , sad da je opet slikam bi se lijepše vidijelo čak sam i danas več odrezao par grana da nebi došle pre duge .
slikat ču je opet kad zatopli tako čete vidijet i ove druge koje sam pripremio ali smokva mi je jedina u stanu pa sam samo nju slikao(mislim da i druge vrste nisu za u stan)
ciao

patrik je napisao/la:je , sad da je opet slikam bi se lijepše vidijelo čak sam i danas več odrezao par grana da nebi došle pre duge .
slikat ču je opet kad zatopli tako čete vidijet i ove druge koje sam pripremio ali smokva mi je jedina u stanu pa sam samo nju slikao(mislim da i druge vrste nisu za u stan)
ciao

Patrik , jesi li razmišljao o tome da svoje biljčice pokažeš javnosti? Npr. u sklopu izložbe ptica. Mislim da bi se našlo još prikrivenih ljubitelja bonsaia da ti se pridruže.

Zanima me postoje li biljke koje su po tvom mišljenju (osim smokve koja je defakto fikus) pogodne za oblikovanje bonsaia u interijeru , recimo da malo uljepšaju ptičarnik?