A ako neko nemože ili neće otvarati taj link, evo teksta s tog linka:
(http://www.ptice.info/teme/1305/#post-7266)
[IMG] Vrt bez živih bića nije mjesto koje opušta i blagotvorno djeluje na čovjeka, jer priroda čini dobro zahvaljujući zujanju insekata, cvrkutanju ptica, šuškanju u travi...
Možda neko uživa u savršeno čistom travnjaku, besprijekorno urednoj bašti i gotovo sterilnoj atmosferi. Ali da bi bašta, zaista, “disala” u njoj treba da se nalaze i štetočine, a da bi cvijeće bilo bujnije moraju da ga oprašuju insekti. Vrt bez ijednog suhog lista i prljavog kutka u koji mogu da se uvuku “štetočine” previše je sterilan. U prirodi je sve povezano i da bi cvijeće cvjetalo neophodno je privući leptire, bumbare i pčele, a da bi se čuo cvrkut ptica moraju u bašti da obitavaju i ostali insekti.
Prije formiranja vrta treba razmisliti koje biljke privlače najviše korisnih insekata i dati njima prioritet prilikom sijanja i sađenja. Bašta mora da ima skriveni kutak poput žbunja, visoke trave, starog panja i ostala mjesta koja će biti raj za živa bića.
Leptiri, bumbari i pčele su najljepši ukras bašte i veoma korisni oprašivači. Cvijeće koje ima nekoliko redova latica nije privlačno ovim insektima, a najviše im se dopadaju otvoreni cvjetovi žute, plave i ljubičaste boje, pa su ukrasni suncokret i puzavica plava kiša za njih raj. Vole i male, trubaste cvjetiće poput kampanule, ali i verbene, kadulje, turski karanfil, salbiju (pogotovo viktorija blu), ehinaceu, rudbekiju... Poznato je i da leptiri jako vole budleju, koja se i naziva i leptirov grm, cvjeta čitavog ljeta a cvasti se obično šarene od zadovoljnih insekata.
Da bi posjete leptira i bumbara bile česte treba posaditi i ciniju, carsko oko pijetlovu krastu, ivančice... Takođe, mudro je kombinovati cvjetnice koje cvjetaju u različitim mjesecima tokom godine i obavezno treba posaditi neko noćno cvijeće (poput noćne frajle), jer će privlačiti noćne leptire. Leptiri ne vole vjetar, pa će se najčešće pojavljivati u zaštićenim gredicama.
U bašti treba predvidjeti biljke za “pašu” leptira, ali i polaganje njihovih jajašaca i razvoj gusjenica. Prije nego što se uništi gusjenica, uvijek treba razmišljati o tome da će na kraju metamorfoze to biti prekrasan leptir. Gusjenicama su potrebne kupusnjače, koprive, zijevalice, pa i vrba.
[IMG] Bumbari i solitarne pčele vole sunčane livade, ali se sakrivaju u rubovima polusjene. Ovi insekti su neophodni da bi se privukle ptičice koje ne vole da jedu samo zrnevlje iz hranilica. Takođe, ovi insekti su korisni jer svoja jaja polažu u čahurama mnogih pravih štetočina.
Štetočine neće praviti veliki problem ukoliko se pripremi gozba za njih, a to su žbunovi, visoka trava, penjačice.
Solitarne pčele su pogotovo korisne za oprašivanje, a dovoljno je obezbjediti im drvo koje će imati rupice u koje mogu da polažu jaja. Ulaz u rupicu mora biti na sunčanom mjestu, gladak, ali ne i lakiran ili svježe obojen.
Kućice za ptice treba postaviti u krošnji drveća, hranilice na granama, a pojilište na suncu.
Slijepi miševi su korisne životinjice koje jedu gubare i kukce, ali i komarce. Svake noći pojedu ovih insekata u polovini svoje težine. Pošto je njihov izmet odlično gnojivo korisno je napraviti kućice za šišmiše. Poželjno je da kućica bude od neobrađenog drveta koje je spolja hrapavo, a treba je postaviti bar četiri metra iznad zemlje.
Ježevi se, takođe, hrane štetočinama i dobrodošli su u svakom vrtu. Posebna kućica ne mora da se pravi, već je dovoljno obezbjediti prolaz kroz ogradu i mala, skrovita mjesta. To mogu da budu stari panj, crijep ili tunel kroz granje, a jedino je važno da postoji krov koji će štititi od kiše. Rupa, odnosno kućica, može da se napuni sijenom i da se na ulazu povremeno ostavlja nasjeckano meso, hrana za mačke i pse, kikiriki i orašasti plodovi, sir, grožđe, ali nikako hljeb i mlijeko. Sva svijetla u bašti treba da budu postavljena ka zemlji i treba ih gasiti kada svi odu na spavanje.
Kod sadnje treba izbjegavati strane, invazivne biljke i birati autohtone, lokalne. Recimo, idealne biljke za insekte su divlje ruže, grm dunjarica, grab i bukva, lijeska... Vrt će uvijek biti lijep ukoliko se u njemu nalazi žuta forzicija koja cvjeta u martu, proljećne lukovice, ljetne cvjetnice i bršljen koji je kasni izvor nektara. (novosti.rs, Ptice.info)
A jako dobro je vidjeti i ove linkove, ovdje na zapadu se kaže "hotel za insekte" (ne zaboraviti gdje ima insekata ima i ptica
)
https://www.pinterest.com/pcelarskizurnal/stani%C5%A1te-za-solitarne-p%C4%8Dele/?lp=true
https://www.pinterest.com/pin/382946774536372785/